Hrvatska želi proširenje Mediteranskog koridora

Na ovogodiÅ¡njim „TEN-T Danima“, koji su se proÅ¡log tjedna održali u gradu Rigi u Latviji, raspravljalo se o prometnoj politici Europske unije te izazovima s kojima se suočava jedinstvena transeuropska prometna mrežu, poznatija kao Trans – European Network – Transport ili TEN-T mreža.

Prometni pravci Republike Hrvatske takoÄ‘er su dio dva, od postojećih devet koridora Osnovne TEN-T mreže, a riječ je o Rajna – Dunav i Mediteranskom koridoru, čije je proÅ¡irenje takoÄ‘er bila jedna od tema sastanaka održanih u Rigi tijekom konferencije.

Nekadašnji paneuropski koridor Vb

U ime Republike Hrvatske, na konferenciji koja je otvorila brojna pitanja o smjeru razvoja prometne politike Europske unije i izazovima s kojima se suočava TEN-T mreža, sudjelovao je Luko Vuletić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. „Iako je Mediteranski koridor definiran kao koridor Osnovne mreže krajem 2013. godine u gradu Tallinu, kao prioritet prometne politike Europske unije, pregovori o njegovom smjeru i položaju počeli su puno prije, u vrijeme dok Hrvatska joÅ¡ nije bila članica Europske unije. Ono Å¡to sada želimo postići i za Å¡to se zalažemo, jest to da se postojeći Mediteranski koridor, koji sada nije cjelovit, proÅ¡iri.“ – rekao je Luko Vuletić i pojasnio kako Mediteranski koridor cestovni i željeznički koridor, u nas poznatiji kao nekadaÅ¡nji paneuropski koridor Vb, povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko Å¡panjolske i francuske mediteranske obale te prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju do Kopra, Ljubljane i dalje ide prema maÄ‘arsko – ukrajinskoj granici.

*Zelenom bojom označen je položaj Mediteranskog koridora, a svijetloplavom riječnog koridora Rajna – Dunav.

„Naša želja je da se Mediteranski koridor, koji sada ide od luke Rijeke preko Zagreba do Budimpešte, te od Zagreba do Ljubljane, nastavi dalje na jug preko teritorija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije pa sve do Grčke te na istok do Beograda gdje bi se spajao na ostale koridore Osnovne mreže.“- pojasnio je Vuletić te dodao kako bi u tom slučaju koridor imao ogranke, odnosno poveznicu na Kosovo, Makedoniju i Srbiju. Međutim, želja Hrvatske je da se koridor, osim u smjeru juga do Grčke, s jednim ogrankom proširi i istočno preko teritorija Bosne i Hercegovine i to na način da se od Ploča spaja na Sarajevo te nastavlja do Slavonskog Broda i Osijeka i opet povezuje na Budimpeštu, što bi odgovaralo položaju nekadašnjeg paneuropskog Vc koridora, koji trenutno nije dio Osnovne TEN-T mreže koridora.

Takvim proširenjem koridora Hrvatska bi, u odnosu na današnji položaj, dobila još dva kraka: jedan krak koridora koji bi išao od luke Rijeke južno do Grčke i drugi krak koji išao od Ploča preko Sarajeva do Slavonskog Broda i Osijeka i većinom teritorija bila premrežena koridorom Osnovne TEN-T mreže.

Podsjetimo, osnovnu prometnu mrežu EU ne čine samo koridori nego i prometna infrastruktura država članica koja ne udovoljava kriterijima za uvrštavanje u koridore, ali je projekte moguće aplicirati za financiranje iz europskih fondova. Koridori su dio Osnovne prometne mreže za koje postoji mogućnost paralelnog apliciranja i iz CEF-a i iz Strukturnih i investicijskih fondova.

Unaprjeđenje Osnovne prometne mreže Europska unija planira do 2030., a Sveobuhvatne do 2050. godine s ciljem potpune pokrivenosti EU i dostupnosti svih regija.

„Hrvatska zastupa svoje interese u Europskoj uniji i vodi intenzivne pregovore kako bi svoj prometni položaj u Europskoj uniji učinila što povoljnijim, a konačno i iskoristila sredstva koja su nam na raspolaganju kako bi ojačali pristupe na TEN-T mrežu, kako željezničke tako i cestovne, kao što smo imali prilike vidjeti i prije koji dan na primjeru uspješne prijave hrvatskih projekata na Instrument za povezivanje Europe, poznatiji kao CEF, koji je također bio jedna od tema TEN-T dana.“, zaključio je Vuletić.

Na TEN-T danima u Rigi govora je bilo i o novim mogućnostima financiranja projekata na TEN-T mreži, važnosti pomorskih luka na Osnovnoj mreži kojima pripada i Luka Rijeka, organizaciji teretnog prijevoza na mreži te konačno kako TEN-T mrežu od plana provesti do dobre prakse.

Konferenciju je inače otvorila povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc, koja je nedavno gostovala u Zagrebu, te ministar prometa Latvije Anrijs Matiss i predsjednik Odbora za promet i turizam Europskog Parlamenta Michael Cramer, a okupila je ministre prometa i državne tajnike više od 16 država članica Europske unije.

A.P.

Izvor: mppi.hr