Privatni prijevoznici nisu „otimači blaga“ HŽ Cargu

Ulaskom Hrvatske u EU zonu na tržiÅ¡te željezničkog teretnog prijevoza uÅ¡li su i privatni prijevoznici. Oni su na tribini „Intermodalni prijevoz – rjeÅ¡enje za održivu mobilnost“, pred predstavnicima znanosti, struke i industrije, iznijeli svoje probleme, izazove ali i perspektive koje ima i koje može ostvariti Hrvatska u intermodalnom prijevozu,  na korist svih aktera i s ciljem viÅ¡estrukog doprinosa povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i zaÅ¡titi okoliÅ¡a.

Tribina je održana 22. listopada 2019. na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Saveza za željeznicu i suorganizatore Hrvatsku gospodarsku komoru, te Intermodalni promotivni centar Dunav – Jadran, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske u čije ime je okupljene pozdravio izaslanik prof. dr. sc. Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci.

U uvodnom izlaganju prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar, s katedre za intermodalni transport FPZ-a, ukazala je na doprinos zaštiti okoliša ali i značajne uštede za gospodarstvo koje može imati intermodalni prijevoz, ako se realizira u svom punom kapacitetu, koji još uvijek nije postignut. Naime prema Izvješću EK iz 2019. eksterni troškovi teretnog prometa, zbrojeno uz trošak klimatskih promjena za cestovni promet, iznose vrtoglavih 123,7 milijarde eura (od čega 20,2 milijarde eura za eksterne troškove klimatskih promjena) dok je taj iznos za željeznički prijevoz značajno niži i iznosi 5,1 milijardu eura (od čega 0,208 milijardi eura za troškove klimatskih promjena). Prof. Pašagić Škrinjar upozorila je i na ciljeve Bijele knjige EK među kojima je i cilj da se 30% teretnog cestovnog prijevoza duljeg od 300 km do 2030. godine preusmjeri na druge načine prijevoza kao što su željeznički i vodeni promet, a do 2050. godine i više od 50%, što bi se trebalo olakšati uspostavljanjem učinkovitih i zelenih koridora za teretni prijevoz.

Za promjene potrebna je politička volja

„Navedeni ciljevi zahtijevaju značajnu političku volju i drastične promjene kako bismo do 2030. izbjegli značajno povećanje već ionako učestalih prometnih zastoja koji će, ako se ne dogode potrebne promjene, doći do neprihvatljive razine. Broj ljudi u automobilima u urbanim sredinama već je dovelo do svakodnevnih prometnih gužvi i sve veće štete za gospodarstvo i kvalitetu života ljudi kao i povećanje zagađenja okoliša“, upozorio je tijekom svog izlaganja Saša Subotić, viši stručni savjetnik u sektoru za promet i veze HGK. Za transport budućnosti koji donosi čišći, brži i sigurniji prijevoz, kako ljudi tako i tereta, nužan je preduvjet izgradnja 5G telekomunikacijske mreže i Cloud computinga, što podrazumijeva razvoj mobilnosti kao usluge, transporta digitalnog doba, cyber sigurnosti i pametnih gradova, zaključak je izlaganja.

Å est godina nakon liberalizacije teretnog prijevoza u Hrvatskoj i ulaskom meÄ‘unarodnih privatnih prijevoznika u hrvatski teretni željeznički sustav, HŽ Cargo i dalje drži prvo mjesto sa 68% tržiÅ¡nog udjela (vlak-km) prema podatcima iz 2018. Å¡to je pak pad u odnosu na 2016. kad je udio iznosio 85,3% te 2017. s udjelom od 76.13% (prema neslužbenim podatcima). S druge strane privatni prijevoznici polako ali sigurno uzimaju sve veći udio na tržiÅ¡tu i bilježe rast, kao Å¡to je slučaj i kod drugog najvećeg prijevoznika Rail Cargo Carrier Croatia u ime kojih je rezultate poslovanja ali i perspektive za daljnji razvoj okupljenima predstavio direktor tvrtke Milan Brkić.  OsvrnuvÅ¡i se na promjene i probleme koji su se odvijali tijekom liberalizacije tržiÅ¡ta, Brkić je ukazao na izazove kao Å¡to su infrastrukturni radovi na mreži bez konkretnih kratkoročnih planova zatvaranja pruge, organizacijska ograničenja upravitelja infrastrukture, onemogućavanje pristupa uslužnim objektima koje su u vlasniÅ¡tvu HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, uspostava produkcije na ličkoj pruzi, kao spoju prema lukama Split, Zadar i Å ibenik, a koja je sada, zbog prijevoza dizelskim lokomotivama, vrlo skupa.

I privatni prijevoznici su „nacionalni prijevoznici“

Daljnja rasprava na temu nastavila se na panelu na kojem su sudjelovali predsjednik Saveza za željeznicu Zoran MarÅ¡ić, viÅ¡i stručni savjetnik u sektoru za promet i veze HGK SaÅ¡a Subotić, glavni tajnik IPC-a Dunav–Jadran  dr. sc. Tomislav Rožić, predsjednik Zajednice za intermodalni transport i logistiku HGK i direktor zagrebačke podružnice Train Hungary Ivica Vrankić te član Uprave – direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić, a moderirao ga je novinar HRT-a Mislav Togonal.

Rasprava je započela s isticanjem velikog problema isključivanja domaćih stručnjaka u izradi nacionalne prometne strategije te angažiranjem inozemnih konzultanata. Dodatno, g. Subotić istaknuo je to kako je željeznička infrastruktura zanemarivana u proteklih 30 godina te kako u nju nije značajno ulagano. Njegova dodatna primjedba bila je ta što smo u fazi moderniziranja pruga za brzine do 160 km/h, dok je europski standard 240 km/h, a razlika u cijeni modernizacije je zanemariva.

Na primjedbu kako privatni prijevoznici voze po 30 posto nižim cijenama i time ugrožavaju nacionalni interes g. Brkić oštro je odgovorio: „Nacionalni interes ima smisla braniti kad se sredstva racionalno troše. RCCC plaća poreze, svi zaposlenici su državljani RH i svi doprinosi se uplaćuju u državni proračun, čime i mi zaslužujemo naziv nacionalnog prijevoznika.“

Zoran Maršić smatra kako spas hrvatskih željeznica ne leži u koncesijama, naime, prema njegovom mišljenju, koncesionare zanima samo profit, a ne ulaganje u infrastrukturu te bi, prema njegovom mišljenju, država po isteku koncesije morala ponovno uložiti značajna sredstva u obnavljanje pruga.

Tomislav Rožić pesimistično je zaključio: „Vjerujem da ćemo i za pet godina opet raspravljati o ovoj temi. Ali nužno je da se u raspravu uključe i predstavnici luka koje su ključni kanal za intermodalni prijevoz, ali i nadležnog ministarstva. Jer, za promjene nam treba politička volja, koje do sada nije bilo, zaključio je Rožić.

Da se ne odnose svi problemi samo na infrastrukturu, koja pak zahtijeva značajna financijska ulaganja za dugoročnije rezultate, kratkoročna rjeÅ¡enja leže i u ostvarenju sinergije i dijaloga ključnih dionika, prvenstveno ulaskom Hrvatske u Schengen, čime nam se situacija može značajno poboljÅ¡ati ili pogorÅ¡ati, Å¡to u ovom trenutku joÅ¡ uvijek ne znamo, miÅ¡ljenja je g. Vrankić. Kratkoročno se puno toga može rijeÅ¡iti, npr. smanjiti čekanje na granicama jednim carinskim pregledom, umjesto dva. Obzirom na to da je teretni promet, u zadnjih nekoliko godina kako u njemu sudjeluju privatni prijevoznici, porastao za 35 posto, Vrankić je naglasio to da privatni prijevoznici nisu „otimači blaga“ HŽ Cargu, već povećanju teretnog prometa doprinose novim teretima koji sami pronalaze. 

SZŽ već 11 godina bavi se intermodalnošću

Zaključci usvojeni na tribini priložit će se kao set preporuka i smjernica diskusiji izrade nacionalne strategije „Hrvatska 2030.“

Inače, Savez za željeznicu u 11 i pol godina svoga rada organizirao je 14 konferencija i tribina od kojih je 5 bilo vezano uz intermodalnost u Hrvatskoj ili nekoj naÅ¡oj regiji. Sudjelovali smo kao partner na 5 EU projekata, od koji su 2 bila vezana uz intermodalnost i uska grla na željeznici. Bili smo vanjski suradnici na 3 EU projekta od kojih smo na 2 radili na temi intermodalnosti na liniji Rijeka – Dunajska Sreda i u Luci Ploče. Izradili smo 8 studija od kojih su 2 vezane uz industrijske kolosijeke, izdali smo 5 publikacija meÄ‘u kojima su 3 vezane uz intermodalnost. Dakle, nakupili smo znanja i primjera dobre prakse koji nam daju za pravo da se ponovno bavimo tom temom. Osim toga, nakon Å¡to smo 2017. godine održali konferenciju „Željeznica generator rasta! Da ili ne“, anketirali smo sudionike tribine o tome koje ih teme najviÅ¡e zanimaju. Redom su to bile: restrukturiranje, integrirani promet putnika i intermodalni promet tereta. I mi smo ih posluÅ¡ali. ProÅ¡le godine bavili smo se temom restrukturiranja na konferenciji „Kakvu željeznicu želimo?“, pred kraj proÅ¡le godine sa HGK-om  smo organizirali panel raspravu na temu integriranog putničkog prijevoza, a ovoga puta na redu  je bila intermodalnost i to u vrlo aktualnom kontekstu klimatski promjena.

Savez za željeznicu i sljedeće godine nastavit će organiziranjem niza aktivnosti u svrhu lobiranja za bolju željeznicu u Hrvatskoj!

Autor fotografija: Ante Klečina