Kako prevesti putnike i robu preko gradiliÅ¡ta? – najava konferencije o održivosti željezničkog sustava

Veliki infrastrukturni projekti pretvorili su Hrvatsku u veliko željezničko radilište. Svi ti projekti rade se u smjeru renesanse hrvatskog željezničkog sektora, kako bi sustav skromnih mogućnosti iz druge polovice 20. stoljeća pretvorili u sustav neslućenih mogućnosti za drugu polovinu 21. stoljeća.

„Održivost željezničkog sustava – planiranje za razvojnu budućnost“ naslov je konferencije koju Savez za željeznicu planira organizirati u srijedu 14. lipnja 2023. na Fakultetu prometnih znanosti (Kampus Borongaj) i na njoj pokušati odgovoriti na pitanje u naslovu.

Jednostavnim rječnikom rečeno: kad se obnavlja neka cesta onda motorna vozila, koja ju inače koriste, pronalaze alternativne pravce, zaobilaznice, ceste koje inače ne bi koristili. A kad se popravlja pruga – onda nema alternativnog pravca nego promet mora stati. Ako zaustavljanje prometa nije plansko i nije na vrijeme najavljeno, prijevoznici su u problemu. Putnici se prevoze autobusima, a teret stoji i čeka. Ili ga preuzimaju kamioni. Stoga je cilj konferencije taj da za isti stol posjedne sve dionike željezničkog sektora koji su direktni ili indirektni sudionici najavljene modernizacije željeznice u Hrvatskoj. Jer, trenutno se čini da je dio njih „kolateralna žrtva“ modernizacije, a ne bi smjeli to biti!

Konferencija se sastoji od uvodnog dijela i panel diskusije. U uvodnom dijelu direktor Rail Cargo Carrier Croatia Milan Brkić govorit će o održivosti željezničkog sustava u Hrvatskoj, direktor u tvrtki Infracert dr. sc. Milivoj Mandić EZ provjeri infrastrukturnih podsustava u funkciji održivog željezničkog prometa, a predavač na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost SveučiliÅ¡ta Sjever i predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina dat će nekoliko natuknica o tome kako su planiranje za ljude i gospodarstvo  ključni elementi razvoja održive željeznice.

Potom će uslijediti panel diskusija na kojoj će se sa viÅ¡e stajaliÅ¡ta pokuÅ¡ati odgovoriti na pitanje jesmo li uključili svo znanje koje imamo u planiranje modernizacije željezničkog sektora? Sudionici panel diskusije bit će direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić,  prodekan za poslovanje Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Mladen NikÅ¡ić, član Uprave Enna transporta Petar GlavaÅ¡, marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza Tomislav Prpić, izvanredni profesor sa Odjela za logistiku i održivu mobilnost SveučiliÅ¡ta Sjever dr. sc. Predrag Brlek, a očekuje se i predstavnik HŽ Infrastrukture. 

Kolateralne žrtve modernizacije

Savez za željeznicu smatra to da je u projekte planiranja i razvoja željezničke infrastrukture potrebno uključiti sve zainteresirane dionike. Ako želimo stvoriti željezničku infrastrukturu i usluge koje će uistinu pridonijeti razvoju gospodarstva, prostora, pozitivnih demografskih trendova i povećanju kvalitete života te maksimalno iskoristiti europska i nacionalna sredstva za razvoj željezničke infrastrukture i željezničkih putničkih i teretnih usluga, svi dionici trebaju podnijeti dio tereta i odgovornosti. Ti dionici, koji se sada osjećaju kao „kolateralne žrtve modernizacije“, mogu značajno pomoći nadležnom ministarstvu te javnim tvrtkama poput HŽ Infrastrukture u tome da se u planiranje i provedbu modernizacije željeznice sa stručnim znanjima i iskustvom uključe svi javni i privatni željeznički prijevoznici, sveučilišta, stručne organizacije, stručnjaci raznih profila, nevladine udruge i ostali dionici. Time će projekti modernizacije željeznice uistinu postati oni koji će hrvatski promet i gospodarstvo moći nositi sljedećih nekoliko desetljeća.

Željeznički promet u Europi postaje srce održivog prometnog sustava u Europi. Temeljne strategije Europske unije, poput Europskog zelenog plana, stavljaju željeznicu u središte razvoja održivog prometnog sustava budućnosti. Ona postaje jezgra budućih integriranih putničkih javno-prijevoznih sustava i multimodalnih teretnih sustava. Takva, moderna, učinkovita i korisnički orijentirana željeznica, sa svom svojom infrastrukturom i uslugama trebala bi biti i u Hrvatskoj.

Veliki infrastrukturni projekti pretvorili su Hrvatsku u veliko željezničko radiliÅ¡te. Svi ti projekti rade se u smjeru renesanse hrvatskog željezničkog sektora, kako bi sustav skromnih mogućnosti iz druge polovice 20. stoljeća pretvorili u sustav neslućenih mogućnosti za drugu polovinu 21. stoljeća. Ali, istodobno mnoga pitanja ostala su visjeti u zraku. Jesu li su svi infrastrukturni projekti stvarno u skladu s naÅ¡im razvojnim potrebama? Jesu li svi opravdani i potrebni? ZaÅ¡to se radi „točkasto“ po cijeloj mreži, a ne usmjereno na pojedine  pravce?  Jesu li izvedene i projektirane dionice sposobne ponijeti polovinu svog putničkog ili četvrtinu svog teretnog prijevoza? Može li se planirana i izgraÄ‘ena infrastruktura uklopiti u planirane integrirane i multimodalne mreže? Možemo li onime Å¡to gradimo i planiramo dostići potrebne razvojne i druÅ¡tvene standarde? Te, možda najvažnije pitanje, jesu li u sve te procese planiranja uključeni svi sektori i svi važni dionici? Unosimo li svo kvalitetno znanje koje imamo uistinu u sve naÅ¡e željezničke razvojne projekte? O tome želimo razgovarati na konferenciji.

Sponzori konferencije su:

Zlatni sponzor, Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o., srebrni sponzor, ALTPRO d.o.o. te brončani sponzor ENNA Transport d.o.o.

Pridružite nam se, a svoju namjeru sudjelovanja prijavite na E-mail: info@szz.hr.

Sve fotografije: Ante Klečina