„Bez radnika – promet će stati”, konferencija HGK i SZŽ
„Nismo pesimisti, ali hitno treba tražiti rješenja, međusobno čvrsto surađivati i razgovarati”, rečeno je na konferenciji „Izazovi i problemi radne snage u prometu” koja je održana 24. svibnja u Zagrebu. Nakon pozdravnih govora organizatora i dviju prezentacija, održana su i dva okrugla stola na kojima se o problemu nedostatka kvalitetnih radnika govorilo sa stajališta poslodavaca, sindikata i obrazovnog sustava.
– Bez ljudi koji održavaju vozne parkove, upravljaju prometom, održavaju infrastrukturu, nije važno koliko imamo vlakova, kamiona, aviona, koliko su nam kvalitetne autoceste i kako uvodimo napredne sustave automatizacije, jer bez radnika – promet će stati. Ako zbog nedostatka radne snage prometni sustav za deset godina više ne bude održiv, možemo zaboraviti i na turizam i na robnu razmjenu. O strateškim prometnim EU ciljevima da ni ne govorimo. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno posvetimo problemu radne snage koji nas sve više ograničava. Svi sudionici u prometnom sustavu moraju početi zajedno više surađivati i razmišljati o nužnosti kvalificiranih radnika, a posebno u području srednje i više stručne spreme, rekao je, otvarajući Konferenciju direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo.
Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK
Pozdravljajući skup u ime suorganizatora, predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina rekao je to da je Savez u svojih 15 godina postojanja aktivno djelovao na polju razvoja željezničkog i svog ostalog javnog prijevoza u Hrvatskoj, nastojeći uvijek biti aktualan.
„Ovom konferencijom željeli smo okupiti sve dionike koji mogu pridonijeti stvaranju boljih prilika za školovanje, privlačenje i ostanak kvalitetnih stručnjaka i profesionalaca u prometnom sektoru. Jer, samo zajedničkim snagama – stratezi, stručnjaci, profesionalci, obrazovanje, znanost, sektor civilnog društva i ostali zainteresirani dionici – možemo stvarati uvjete i podloge za školovanje što većeg broja kvalitetnih stručnjaka i osigurati sve potrebne resurse i mehanizme da radnike pridobijemo i zadržimo u prometnom sektoru”, rekao je Klečina.
Svaki drugi radnik planira dati otkaz
U uvodnom dijelu Konferencije, o tome kako privući kvalitetne radnike i kako održati kvalitetno radno okruženje, govorio je Filip Mott, komunikacijski stručnjak iz agencije Hauska&Partner, dok je predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Zoran Maršić govorio o problemima nedostatka kadrova u željezničkom sektoru. U intrigantnoj prezentaciji Mott je iznenadio nalazom iz recentnog istraživanja po kojem u sljedećih godinu dana u Hrvatskoj gotovo svaki drugi radnik planira dati otkaz! Naglasio je i to da poslodavci pokušavaju odgovoriti na te namjere uvodeći hibridna radna okruženja koja postaju preferirani model rada, a očekuje se da će taj trend i dalje rasti; kompanije sve više prepoznaju važnost unaprjeđivanja vještina zaposlenika te tome posvećuju znatnu pažnju; benefiti i paketi pogodnosti igraju sve veću ulogu kod odabira poslodavaca, a u svjetlu ekonomske neizvjesnosti, sve veći naglasak stavlja se na brigu o mentalnom zdravlju. Također, transparentnost plaća sve više postaje standardna praksa u mnogim industrijama.
Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske
Koliko je Mottova prezentacija primljena sa simpatijama za ideju kako može izgledati dobro radno okruženje, toliko je Zoran Maršić sve prisutne “vratio u stvarnost” na primjeru HŽ Infrastrukture. U Sektoru za promet 57,3 posto radnika staro je 51 godinu i više, 38,4 posto staro je 56 godina i više, a kroz sljedeće dvije godine 663 izvršna radnika stječu jedan od uvjeta za mirovinu. Od potencijalne 663 osobe koje imaju uvjete za mirovinu, 278 osoba može otići u 2023. godini, njih 200 u 2024. godini i 185 u 2025. godini. Kritizirao je I slabu povezanost s obrazovnim ustanovama, nedostatak strateških planova razvoja ljudskih potencijala, manjak stipendiranja, slabu promociju željezničkih zanimanja… Ponudio je i rješenja: jasno utvrditi potreban broj radnika, planirati sredstava za izobrazbu radnika u skladu s potrebama, omogućiti korištenje sredstava za prekvalifikacije putem Zavoda za zapošljavanje, uspostaviti čvršću suradnju s obrazovnim ustanovama, napraviti plan za privlačenje mladih ljudi za rad u željezničkom sektoru te povećati primanja za radna mjesta koja nedostaju.
Kako se nosimo sa nedostatkom radnika? Teško!
Na panel diskusiji koja je okupila predstavnike gospodarstva sudjelovali su Vedran Tomičić, predsjednik udruženja cestovnog prijevoza HGK, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Zoran Maršić i predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske Stjepan Lisičak.
Prva panel rasprava, panelisti (slijeva): Stjepan Lisičak (Sindikat prometa i veza Hrvatske), Zoran Maršić (Sindikat željezničara Hrvatske), Marijan Ćuzić (HŽ Infrastruktura d.o.o.) i Vedran Tomičić (Arriva grupa, Hrvatska).
Predsjednik Udruženja cestovnog prijevoza HGK Vedran Tomičić istaknuo je to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 1500 vozača, ali i servisnog osoblja. Kada krene izletnička sezona, ti brojevi bit će i do 20 posto veći. To se pokušava nadoknaditi uvozom radne snage iz Nepala i Filipina, ali je njihova asimilacija dugotrajna. Tomičić smatra da se “na kraju dana” ipak sve svodi na materijalna prava. Zato je jedan od izlaza i potpisivanje PSO ugovora (ugovora o javnoj usluzi) za županijski linijski prijevoz putnika po hrvatskim županijama, koji će osigurati sigurno financiranje autobusnih prijevoznika koji će tako moći osigurati i bolju uslugu korisnicima, ali i bolje plaće vozačima.
Ćužić je potvrdio sve navode iz Maršićeve prezentacije o stanju radnika u HŽ Infrastrukturi, a to je nazvao posljedicom dugogodišnjeg zapostavljanja željezničkog sektora “koji je trom i morat će se početi raditi da se to promijeni”. Po njemu to znači davanje stipendija učenicima i studentima, prekvalifikacija već zaposlenih, agresivnija promocija tvrtke i zanimanja, itd. Proces dobivanja kvalitetnog izvršnog radnika na željeznici traje i nekoliko godina nakon završenog školskog ili fakultetskog obrazovanja, pa mladima ta zanimanja nisu atraktivna. A tome pridonosi i loš imidž željeznice, rekao je Ćužić. Na to se nadovezao Maršić konstatacijom da niti jedna hrvatska nacionalna željeznička tvrtka, npr. nije na društvenim mrežama! On je zaključio da “hitno trebamo učiniti nešto jer ćemo uskoro morati zatvoriti kolodvore”. Lisičak je između ostaloga, naglasio to da razlog odlaska radnika iz tvrtke nije uvijek samo plaća nego da je važan i odnos prema radnicima. U zaključcima panela naglašeno je to da bi, pored brzih i jasnih kratkoročnih mjera koje na raspolaganju ima svaki poslodavac, što posebno uključuje čvršću komunikaciju sa mladima, HGK trebao pokrenuti izradu strategije za rješavanje problema nedostatka radnika na razini države.
Nužna je uska suradnja obrazovnog sektora i gospodarstva
O tome kakvo rješenje problema nedostatka radnika može ponuditi obrazovni sektor, govorili su sudionici drugoga panela Konferencije: prodekan za poslovanje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Mladen Nikšić, predavač na Odsjeku za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever Ivan Cvitković, ravnatelj Tehničke škole Zagreb Patrik Mardešić i ravnatelj Škole za cestovni promet Zagreb Tomislav Ćurković.
Druga panel rasprava, panelisti (slijeva): Ivan Cvitković (Sveučilište Sjever, Odjel za logistiku i održivu mobilnost), Tomislav Ćurković (Škola za cestovni promet Zagreb), prof. dr. sc. Mladen Nikšić (Fakultet prometnih znanosti) i Patrik Mardešić (Tehnička škola Zagreb).
Dok je ranijih godina Fakultet prometnih znanosti upisivao po 15 studenata na Odsjeku željezničkog prometa, zadnjih godina to je svedeno na pet ili šest. “Gdje su se putem pogubili svi ti mladi ljubitelji željeznica koji slikaju vlakove uz prugu i kao klinci su zaljubljeni u željeznicu”, retorički se upitao Nikšić. Ivan Cvitković opisao je na koji način na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever pokušavaju motivirati studente, naročito u kontekstu da oni prosječno 5 sati dnevno provode na mobitelu. Pokušavaju predavanja osvježiti modernim sadržajima, video klipovima i aplikacijama, a tri puta godišnje organiziraju i Dane karijera na kojima studente upoznavaju sa prilikama koje im pružaju buduća zanimanja.
Skup „Izazovi i problemi radne snage u prometu”, HGK, Zagreb.
Patrik Mardešić, rekao je to da u zadnjih 20 godina Tehnička škola u Zagrebu nije imala problema s brojem upisanih učenika, jer je uvijek ostao višak neupisanih za nekoliko razreda. No, upisne kvote se ne mogu mijenjati, a nema ni strukovnih nastavnika koji bi to obrazovanje mogli izvoditi. To je i razumljivo uz činjenicu da inženjer strojarstva ili elektrotehnike, kao nastavnik početnik u školi, ima 6.500 kuna plaće i uz to još i sam mora platiti dodatnu pedagošku izobrazbu, rekao je Mardešić. Postizanje ciljeva Zelenog plana, da se do 2050. godine 75 posto prijevoza tereta prebaci na željeznicu, ocijenio je nedostižnim, ako se nastavi trenutni tempo obrazovanja mladih. Naglasak je stavio na cjeloživotno obrazovanje i stalnu prekvalifikaciju i stručno osposobljavanje zaposlenih, u čemu Tehnička škola ima dugu tradiciju. S time se složio i Tomislav Ćurković, koji je također naglasio da imaju veliki interes učenika za upis.
“Mogli bismo upisati još dva razreda nekog smjera, ali nemamo mogućnosti za to”, rekao je Ćurković.
Svi panelisti zaključili su to da se hitno moraju mijenjati kurikulumi i to na temelju analiza zahtjeva prometnog tržišta, novih tehnologija i interesa novih generacija. Programi moraju biti “pametni, ustrojeni, dugoročno i usko povezani sa potrebama gospodarstva”, zaključeno je na Konferenciji.
Tema nedostatka radnika u prometnom sektoru izazvala je ozbiljnu pozornost, ali i zabrinutost među sudionicima. Većina je rekla da “nisu pesimisti”, da hitno treba tražiti rješenja, međusobno čvrsto surađivati. I razgovarati! Nadamo se na nekom novom skupu sa novim primjenjivim rješenjima.
Konferenciju su zajednički organizirali Savez za željeznicu i Hrvatska gospodarska komora. Potporu organizaciji dale su tvrtke ALTPRO i RCC Group kao srebrni sponzor, dok je brončani sponzor bio Sindikat željezničara Hrvatske.
Prezentacije Filipa Mota i Zorana Maršića možete preuzeti na linkovima ispod.
Tekst: Vlatka Škorić
Foto: HGK