Željeznica mora biti generator rasta
I u Bruxelessu je još jednom naglašen zaključak sa naše konferencije održane u svibnju u Zagrebu: željeznica može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za građane benefit kroz mobilnost stanovništva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života. Sudjelujući u raspravi na temu prometne povezanosti, ponovila je to potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj.
Naime, u sklopu Europskog tjedna regija i gradova, u organizaciji europarlamentarke Dubravke Šuica u Bruxellesu je 10. listopada 2017. održana konferencija “Zajedno do EU fondova – za bolju prometnu povezanost“. Suorganizatori konferencije bili su i 4 hrvatske županije: Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka županija. Na konferenciji je sudjelovalo stotinjak sudionika iz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija i europskih regija.
Tema konferencije bile su transeuropske prometne mreže i prekogranične prometne veze, a posebno u kontekstu loše prometne situacije na prostoru Jugoistočne Europe i same Republike Hrvatske. Na konferenciji je naglašeno to da u razvoju prometne povezanosti Europska komisija treba posebnu pozornost obratiti na Jugoistočnu Europu, odnosno Jadransko-jonsku regiju te dati važnost projektima kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica Ravenna – Brindisi, Koridor V.C, modernizacija željezničke mreže u Hrvatskoj, brodske i zračne veze preko Jadranskog i Jonskog mora te povezivanje otoka.
Na okruglom stolu na temu “Važnost prometnih veza u potpori regionalnom gospodarskom razvoju” govorili su zamjenica generalnog direktora Opće uprave za mobilnost i promet – DG MOVE Maja Bakran, veleposlanik i zamjenik stalnog predstavnika RH pri EU Goran Štefanić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH Tomislav Mihotić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.
Maja Bakran predstavila je financijske mogućnosti kroz program Connecting Europe Facility kroz koji je Hrvatskoj dodijeljeno 3,2 milijarde kuna za 32 projekta od nacionalne i regionalne važnosti, što predstavlja 93 posto iskorištenosti sredstava iz programa. Projekti se provode na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna-Dunav, a primjeri projekata financiranih iz CEF Instrumenta su Zračna luka Dubrovnik, Luka Slavonski Brod, željeznička pruga Dugo Selo-Križevci, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, most Svilaj, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka-teretna, izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, itd.
O važnosti tih projekata govorila je i potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, ujedno i predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, Mirjana Čagalj, koja je iznijela stav HGK da „…željeznica može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za građane benefit kroz mobilnost stanovništva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života.“ Čagalj je također naglasila to da se ne smiju zanemariti pravci koji nisu na koridorima, kao što su tzv. Lička i Unska pruga. Osvrnuvši se na važnost jadransko – jonskog koridora nazvala ga je prioritetom razvoja hrvatskog i regionalnog gospodarstva.
Na drugom okruglom stolu na temu „Projekti regionalne povezanosti kroz mrežu TEN-T“ bili su predsjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik albanske regije Tirana Aldrin Dalipi i član Europskog odbora regija Mauro D’Attis, koji su prezentirali probleme na svojim područjima, a koji se odnose na lošu prometnu povezanost.
Tekst: Vlatka Škorić
Foto: Ante Klečina