Završna konferencija projekta USEmobility u Berlinu

Dana 13. veljače, 2013. godine u Akademiji znanosti i humanizma Berlin-Brandemburg u Berlinu u Njemačkoj, održana je završna konfrenecija EU projekta USEmobility u kojem je i Savez punopravni partner. Jedan od glavnih zaključaka konferencije bio je da treba prestati s praksom građenja samo prometne infrastrukture, već prometna rješenja valja raditi i graditi za korisnike, za ljude. U nastavku donosimo cjelokupni materijal za medije objavljen i na web stranici projekta – www.usemobility.eu.

GraÄ‘ani Europe su iznenaÄ‘ujuće fleksibilni kada biraju mod (vrstu) prijevoza. Unatrag zadnjih pet godina gotovo polovina svih putnika u Å¡est europskih zemalja promijenila je vlastite prijevozne navike te je isprobala novu mjeÅ¡avinu mogućnosti u vlastitoj mobilnosti. To su pokazali rezultati EU projekta USEmobility tijekom kojeg je sedam partnera iz pet europskih zemalja u vremenu od 26 mjeseci provelo istraživanja o uzorcima ponaÅ¡anja meÄ‘u putnicima. „Istražili smo koji su stvarni razlozi za promjenu moda (vrste) prijevoza i time je naÅ¡ znanstveno-istraživački projekt dotaknuo nova neistražena područja“, izjavila je Jolanta Skalska, glavna koordinatorica projekta i djelatnica njemačkog Saveza za željeznicu (Allianz pro Schiene – APS). Izjavila je takoÄ‘er i da je fokusiranje na ponaÅ¡anje putnika bilo vrlo korisno, te se tako kroz istraživanje saznalo da ljudi propituju odabir načina prijevoza mnogo češće nego se to do sada pretpostavljalo. „Svaka nova faza u životu ljudi, od početka Å¡kolovanja, do početka prakse, pa od prvog zapoÅ¡ljavanja, pa sve do mirovine, stvara potencijal za promjene u navikama vezanim za svakodnevna putovanja“, dodala je joÅ¡ Skalska. Time je dala kratki zaključni osvrt na ovo sveobuhvatno istraživanje provedeno na reprezantativnom uzorku meÄ‘u graÄ‘anima Njemačke, Austrije, MaÄ‘arske, Hrvatske, Nizozemske i Belgije. Istraživanje je, bez velikih iznenaÄ‘enja, utvrdilo da je skoro polovina stanovniÅ¡tva tih zemalja promijenila vlastite navike putovanja u zadnjih pet godina.

Kao što se i očekivalo, osim promjena u osobnom životu, kvalitetna alternativa u prijevoznoj ponudi također je imala značajan učinak na potencijalne promjene. Unutar okvira USEmobility istraživanja, istraživači su potvrdili da „čvrsti činitelji“ poput lakoće pristupa autobusnim i željezničkim stajalištima, voznog reda koji zadovoljava potrebe putnika ili pak povoljnih cijena bili ključni činitelji pri odabiru putnika hoće li umjesto svojih automobila za putovanja koristiti javni prijevoz. S druge strane „meki činitelji“ poput prenatrpanih vlakova ili nedostatka čistoće u vozilima javnog prijevoza su bili glavni činitelji zbog čega su korisnici javnom prijevozu „okrenuli leđa“. Broj putnika koji su izjavili kako su pitanja ekologije imala presudan utjecaj pri odluci da koriste javni prijevoz bio je iznenađujuće visok – čak njih 36%.

Andreas Geißler is APS-a naglasio je praktičnu primjenu saznanja iz projekta. „Naša istraživanja omogućila su nam da stvorimo strateške smjernice za prijevozna poduzeća, donositelje odluka u politici i udrugama“, rekao je Geißler na konferenciji. Prijevoznici sada imaju podlogu prema kojoj se mogu obratiti potencijalnim korisnicima prijevoza. „Uska  suradnja s matičnim uredima, tvrtkama i školama može prijevoznicima pomoći kako bi se obratili ljudima koji u životu prolaze određene promjene“, zaključio je Geißler. Zanimljivi pristup također proizlazi iz činjenice da oni koji su promijenili mod prijevoza su i prije probali koristiti različite prijevozne modove. Prijevoznici na ovo mogu reagirati pojačavanjem palete usluga koje omogućavaju mobilnost od vrata do vrata, npr. usluge car-sharing (iznajmljivanje automobila na terminalnima javnog prijevoza) ili iznajmljivanjem bicikala. Geißler je upozorio da se ove prilike ne odbacuju olako već se trebaju smatrati izazovom, te dodao: „Korisnici koji su pragmatični pri izboru moda prijevoza su i zahtjevni korisnici i žele imati otvoreno još opcija.“ Prijevoznici se naravno ne smiju koncentrirati na privlačenje novih korisnika već i na zadržavanje postojećih.

Na kraju je Geißler još izjavio: „USEmobility je stvorio i smjernice za donositelje odluka u politici. Za korisnike, jasni su signali u politici također vrlo važni. Dobra strategija za presonalnu mobilnost u budućnosti mora unaprijediti mrežu različitih vrsta prijevoza te ih sve razvijati kao cjelinu. Također, strategija mora iznjedriti jasne poticaje za građane tako da sve više prelaze na javni prijevoz. Postoje i znakovi promjena u vrijednostima vezanim uz mobilnost koje će sigurno ubrzati rast sektora javnog prijevoza. To pak znači da političari moraju osigurati potrebnu infrastrukturu i kapacitete. Udruge civilnog društva igrati će ulogu posrednika, premoščujući jaz između donositelja odluka u politici, prijevoznika i samih građana, korisnika prijevoza. Udruge koje se bave putnicima, te pogotovo udruge „zelenih“ moraju upotrijebiti svoja znanja kako bi pozvali na „zelenu“ prijevoznu politiku koja će koristiti građanima.“

Vodeći partner projekta bio je njemački Savez za željeznicu. Institut Quotas iz Hamburga proveo je istraživanja među putnicima. BSL Transportation consultants također iz Hamburga napravili su istraživanja o trenutnom stanju u mobilnosti građana te o nacionalnim trendovima o tome kako korisnici biraju mod prijevoza. Europska putnička federacija (EPF) iz Belgije osmislila je i provela radionice koje su rađene s ciljanim skupinama (političari, prijevoznici i udruge) i na kojima je raspravljano o mobilnosti u Europi 2020.-te i 2050.-te godine. Mađarska udruga Clean air action group bila je zadužena za komunikaciju i web-stranicu. Austrijski prometni klub (VCÖ) i Savez za željeznicu imali su ulogu objavljivati rezultate projekta u vlastitim zemljama.

www.usemobility.eu