Savez za Željeznicu

VOZNI RED: Vrijeme putovanja vlakom je kroz godine podložno promjenama

VOZNI RED: Vrijeme putovanja vlakom je kroz godine podložno promjenama

Ljudi koji putuju vlakom ovise o njemu, on im kroji svako planiranje i dirigira raspored aktivnosti u danu. Mi smo upravo zbog tog utjecaja na život ljudi koji koriste vlak kao prijevozno sredstvo, ali i svih onih koji žele bolju alternativu od cestovnog prijevoza krenuli s detaljnom analizom voznog reda. S ciljem poboljšanja voznog reda, kako bi bio još više krojen prema potrebama putnika, na našim stranicama predstavljamo drugi daljnji presjek, analizu, usporedbu s pratećim ilustracijama iz željezničkih voznih redova Republike Hrvatske.

DSCF15202_02_10_07_konjscina

Putovanje željeznicom jedan je od najboljih ali i najljepših načina za stizanje na željeno odredište. Osim komfora koji ovaj način prijevoza može pružiti, vrlo važna je i vremenska komponenta koja mora biti zadovoljena da usluga bude kompletna. Naime, u boljim željezničkim sustavima željeznica čak može konkurirati zračnom prometu jer je dostupnija i pristupačnija. U analizi koja donosi pregled vremena putovanja kroz zadnjih dvadesetak godina može se iščitati koliko se pozornosti usmjeravalo na održavanje ove komponente na području Republike Hrvatske.

Usporedba od 1989.g. do danas

Analiza obuhvaća uspoređivanje vremena putovanja voznog reda iz 1989/1990 do sadašnjeg voznog reda sa razmakom od svakih pet godina osim voznog reda iz 1994/1995. Vozni red 1989/1990 je analiziran zbog toga što je to bio zadnji vozni red u kojem su vozili mnogobrojni vlakovi iz zemalja, odnosno gradova iz kojih danas više ne voze. Početkom devedesestih došlo je do promjene iz jednog ekonomskog sustava u drugi. Gospodarska slika se značajno počela mijenjati, dok su i novonastala ratna zbivanja uzrokovala velike promjene u tokovima ljudi i roba te je tako ovo bio zadnji vozni red koji je po broju međunarodnih vlakova, odnosno vlakova sa visokim rangom bio u samom vrhu. Vozni red 1994/1995 nije analiziran zbog ratnih stanja u Hrvatskoj i susjednim zemljama jer većina vlakova još nije vozila.

Grad Zagreb – početak svih putovanja

Analiza na ovom području istraživanja uzima u obzir vlakove koji voze u daljinskom prometu i vlakove koji voze u regionalnom prometu. Vlakovi u daljinskom prometu su u ovom slučaju oni koji voze prema udaljenijim mjestima unutar Republike Hrvatske iz Zagreba, a vlakovi u regionalnom prometu su oni koji voze u širem krugu oko grada Zagreba. U ovoj analizi sve relacije počinju u Zagrebu. Kako na određenoj relaciji postoje vlakovi sa različitim voznim vremenima, u obzir je uziman direktan vlak koji je višeg ranga, osim na relacijama gdje takvi vlakovi ne voze. Budući da svi promatrani vlakovi nisu vozili u svim odabranim voznim redovima za analizu, u tom slučaju je uziman vlak sa sličnim karakteristikama, tj. s istim brojem zaustavljanja, te da barem vozi po istoj trasi. U tablici 1. (daljinski promet) i tablici 2. (regionalni promet) je vidljivo da se vozna vremena u jednom smjeru razlikuju od voznih vremena vlaka u povratku, no ne toliko značajno da ti vlakovi nebi bili relevantni za usporedbu.

Usporedbom se ponajprije želi prikazati odnos vremena putovanja, te razina usluge koja nažalost iz godine u godinu opada ako uspoređujemo ukupna vozna vremena i ukupni broj polazaka. Vlakovi s visokim rangom (brzi, intercity) su uzeti u obzir zbog toga što se takvom vrstom vlaka može najviše konkurirati individualnom automobilskom i autobusnom prometu. Putnički vlakovi na dužim relacijama nisu konkurenti cestovnom prometu, jer putovanje traje značajno duže. Takva vrsta vlaka bi trebala biti dodatna ponuda vlakovima s visokim rangom.

1

Daljinski promet i njegove posebnosti

Vlakovi u smjeru Pule, Zadra i Šibenika danas više nisu direktni, već je potrebno presjesti na drugi vlak u mjestu veze. Budući da veze nisu posložene na najbolji način, ovdje se na putovanju gubi dosta vremena na čekanje. U promatranom voznom redu 1989/1990 i 1999/2000 vlakovi za Pulu su bili direktni preko Slovenije. Bez obzira što je put kilometarski duži nego što je to put preko Rijeke, vrijeme putovanja je bilo mnogo kraće. Za putovanje preko Rijeke treba uzeti u obzir na dva dodatna presjedanja na autobus u organizaciji željeznice koji povezuje Rijeku i Istru preko Lupoglava. Ako u obzir uzmemo prosječno vrijeme putovanja direktnog autobusa od Zagreba do Pule koje iznosi oko pet sati i dok izračunamo koliko bi vremena trebalo direktnom vlaku preko Slovenije, sa dodatnom ponudom i komforom poprilično se može konkurirati cestovnom prijevozu. Bez mijenjanja lokomotive vlak bi danas tu relaciju mogao prevaliti za pet i pol sati.

Vlakova za Zadar trenutno više nema , već vozi zamjenski bus između Knina i Zadra. Veze vlakova na bus i obrnuto u kolodvoru Knin su vrlo slabe tj. nikakve i putnici vrlo slabo koriste usluge željeznice između Zagreba i Zadra.

Direktnih vagona iz Zagreba za Šibenik i obrnuto također više nema. Naime, do voznog reda 2006/2007. iz Zagreba se tokom cijele godine, a do voznog reda 2009/2010 samo u sezonskom periodu moglo doći iz Zagreba u Šibenik bez presjedanja. Sada su omogućene samo veze na vlakove do Splita i natrag, no, i dalje se previše vremena troši na čekanje vlaka. U analizi je prikazano vrijeme putovanja od Zagreba do Šibenika preko ličke i unske pruge iz voznog reda 1989/1990. Vlakovima između Zagreba i Splita dodana je u voznom redu 1989/1990 također i usporedba s ličke i unske pruge.

Vlakovi u smjeru Osijeka i Vinkovaca produžavanju svoje vozno vrijeme zbog stanja pruge, te pratećeg smanjivanja brzine. Nedavno obavljeni remonti na kraćim dionicama nisu dostatni za podizanje brzine na višu, konkurentnu razinu. Rješenje se treba tražiti u boljoj ponudi usluga, češćih polazaka vlakova sa visokim rangom, tj. vlakova s malim brojem zaustavljanja na usputnim kolodvorima.

Vrijeme putovanja u smjeru Rijeke ne razlikuje se pretjerano u odnosu na prošlost. Brzina vlakova teško može konkurirati cestovnom prijevozu, no putnike se može privući novim ponudama, nižom cijenom te češćim polascima vlakova. Dodatna ponuda usluga prema gradovima na moru mogla bi uključiti uvođenje noćnih vlakova.

2

Putovanje u regionalnom prometu

Trajanje putovanja u regionalnom prometu povećava se iz godine u godinu ili barem ostaje na otprilike na istom nivou. Iznimka je pruga prema Koprivnici gdje se vrijeme putovanja bitno skratilo nakon remonta. Najveća povećanja trajanja putovanja bilježe pruge prema Novskoj i Varaždinu gdje se putovanje produljuje za oko 10-15 min svakih pet godina.

3

4

Trajanje putovanja u unutarnjem prometu povećavaju se iz godine u godinu na prugama koje su infrastrukturno loše i u koje se ne ulažu značajna sredstva na njihovo održavanje. Loša infrastruktura i loš vozni park na takvim prugama bitno utječu na putnički promet i njegovu kvalitetu. Pruge koje su pak u dobrom stanju i po kojima vlakovi voze velikom brzinom, u svom voznom redu imaju tzv. razvučena vozna vremena – vozni red s rezervom. Najbolji primjer su vremena putovanja dnevnih nagibnih vlakova prema Splitu gdje se putovanje bitno skratilo kada su zamijenili klasične vlakove, no zadnjih par godina vozni red se prilagođava voznim vremenima klasičnog vlaka makar vozi nagibna garnitura. Budući da je Hrvatska relativno mala država, ova vremena putovanja s jednog kraja zemlje na drugi kraj su nerazmjerno velika. Kao rezultat pojačanog intenziteta obnove pruga tijekom 2014. godine, s voznim redom 2014./2015. predviđeno je povećanje brzine na ukupno 118.8 km pruga dok je na 44.9 km pruge brzina smanjena. Može se zaključiti da su trajanja putovanja na nekim relacijama smanjena zbog poboljšanja stanja pruge, ali zbog nedovoljne organiziranosti prometa, ta vremena putovanja nisu značajno promijenjena u odnosu na ranije.

Bruno Herceg

Foto: A. Klečina

© 2018 Savez za Željeznicu