Vlak je četiri puta sigurniji od autobusa

Kroz cijelu Europu, putovanje vlakom je sigurnije nego automobilom. To uključuje i Njemačku, čiji smo primjer razmotrili i gdje je željeznica zadržala svoju poziciju kao najsigurniji način prijevoza. Izračuni od strane njemačkog Saveza za željeznicu (Allianz pro Schiene) pokrivaju razdoblje od 2004. do 2013. i pokazuju da prosječni rizik od smrti u prometnoj nesreći je 58 puta veći za auto putnika nego za putnika željeznicom. Rizik od ozljeda je također značajno veći: mjereno u putničkim kilometrima, šanse za ozlijede tijekom putovanja automobilom su 111 veće nego one kada se putuje vlakom.

Dok su autobusne usluge također znatno sigurnije od automobila, one su i dalje značajno manje sigurne od vlakova. Fatalni rizik za autobusne putnike, u usporedbi sa željeznicama, je gotovo četiri puta veći, dok je rizik od ozljede 33,4 puta veći. Time željeznica nema samo argumente za prednost u obliku smanjenja CO2, nego su i sigurnosni aspekti drugi važan argument u korist željeznice.

U usporedbi s brojkama cestovnih i željezničkih nesreća u Europi u razdoblju od nekoliko godina, Njemačka zauzima prilično visoko mjesto. Prosječan broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama po milijardi putničkih kilometara u razdoblju 2005.-2012. bio je 3,6 putnika u Europi i 2,6 u Njemačkoj. To se uspoređuje s prosjekom od 0,16 smrtnih slučajeva na željeznicama u Europi. U Njemačkoj, bilo je 0,04 smrtnih slučajeva u prosjeku za isto razdoblje, što je znatno bolji slučaj nego u Europi kao cjelini. Ni u jednoj europskoj zemlji putovanje automobilom nije sigurnije od putovanja vlakom, pa se tako vozači u istočnoj Europi suočavaju s najvećim rizicima, primjerice u Rumunjskoj (prosječno 14 smrtnih slučajeva), Latviji (10) i Mađarskoj (9) koje imaju najveći broj smrtnih slučajeva u prometu na milijardu putničkih kilometara.

Cestovni promet u Europi godišnje izbriše broj osoba ekvivalentan manjem gradu, te se upozorava na činjenica da broj smrtnih slučajeva iz godine u godinu varira, te da se ne može uzeti zdravo za gotovo, već se mora osigurati da vlada i lokalne vlasti udvostruče svoje napore.

Kako bi se objasnio sve veći broj smrtnih slučajeva nije dovoljno samo ukazati na lijepo vrijeme u ranom dijelu godine ili prebrze vožnje, koji su tradicionalno glavni uzrok nesreća. Iz njemačkog Auto kluba upozoravaju da su pametni telefoni važan čimbenik koji objašnjava porast broja smrtnih slučajeva među mlađom populacijom (surfanje, korištenje društvenih mreža i fotografiranje tijekom vožnje).

U Hrvatskoj je u proteklom petogodišnjem razdoblju (2005.-2009.) prosječna stopa smrtnosti od prometnih nesreća iznosila 14,8 na 100 tisuća stanovnika. U usporedbi s Njemačkom koja je 2012.g. imala 4,3 smrtno stradalih na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj je bilo 12, 2 smrtno stradalih.

A.P.

Foto: mup.hr