Skupu o klimatskim promjenama i Hrvatskoj nazočio i predsjednik Josipović

U Novinarskom domu u Zagrebu, u srijedu, 23. travnja, održana je panel rasprava „Znanost klimatskih promjena i Hrvatska“ na kojoj je predstavljen 5. globalni procjene klimatskih promjena (AR5) izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) uz dodatne prezentacije o utjecaju klimatskih promjena na Hrvatsku. Raspravu su organizirali Zelena akcija, Grupa 22 i Zaklada Heinrich Böll, Hrvatska. Skupu je osobno nazočio, te na njemu i govorio, predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović.

Skupu su se na početku osim predstavnika domaćina obratili i ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda mr. sc. Ivan Čačić i predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović. U svom govoru predsjednik republike je između ostalog rekao je Hrvatska postavši članicom EU preuzela mnoge obaveze u sektoru Energetike, pa tako i o ublažavanju klimatskih promjena. „Republika Hrvatske jest mala ali ipak može i mora djelovati u tom području.“ – istaknuo je Josipović, te zatim dodao kako će do problema vezanih u globalno zatopljenje sigurno doći te da će oni prouzročiti određene društvene i političke potrese širom svijeta. „Stanje vezano uz klimatske promjene valja ozbiljno sagledati, te poduzeti korake kako bi se štete minimalizirale a planta Zemlja sačuvala za buduće generacije.“ – zaključio je Josipović.

Stručni dio skupa započeo je prof. dr. sc. Mirko Orlić s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U svojoj je prezentaciji „Opažanje i interpretacija klimatskih promjena“ iznio najvažnije zaključke Međuvladinog odbora za klimatske promjene koji je izdao vrlo opsežno vlastito izvješće o klimatskim promjenama i prijetnjama vezanim uz njih u čitavom svijetu. Tako je spomenuo da je emisija CO2 u zadnjih 150 godina porasla na dvostruko veću razinu nakon što je prije toga više stotina godina stagnirala. To je izazvalo pojačano zagrijavanje atmosfere i s vjerojatnošću od 95 do 100% se ta činjenica može pripisati djelovanju čovjeka.

Postojeći trendovi predviđaju rast globalne temperature na Zemlji od 2 do 4 stupnja Kelvina (Celzijevih). Zatopljenje će se nejednako osjetiti na raznim dijelovima Globusa, a za uzrok će imati promjene klime i porast razine mora. Zbog toga je potrebno provesti brojne akcije kojima će se ovi učinci ublažiti, a ljudsko društvo valja provesti i brojne procese prilagodbe.

 

O klimatskim promjenama u svojoj je prezentaciji nastavila govoriti prof. dr. Lučka Kajfež-Bogotaj iz Centra za agrometeorologiju pri Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, ujedno i članica samog IPCC. Ona je u svojoj prezentaciji „Utjecaji, prilagodba i ranjivost“ jako dobro objasnila kako i vrlo male promjene prosječne globalne temperature utječu na činjenicu da se vremenski ekstremi na mnogim područjima planete znatno povećavaju. Tako npr. u predjelima s kontinentskom klimom, poput većeg dijela Hrvatske i Slovenije, sve češće dolazi do suša, poplava i olujnih nevremena koji su postepeno sve izražajniji. Kajfež-Bogotaj je također istaknula kako globalno zatopljavanje sve više utječe na klimu, a mnogi toga nisu svjesni u dovoljnoj mjeri.

O tome kako konkretno ublažiti i kako se što bolje prilagoditi djelovanju klimatskih promjena u svojoj je prezentaciji opsežno govorio dr. sc. Igor Matutinović, direktor Gfk centra za istraživanje tržišta, Hrvatska. Osim toga dr. sc. Matutinović predaje na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. On je upozorio da unatoč velikim klimatskim promjenama s kojima se suočavamo i dalje mnoge države uvelike koriste naftu za transport, a u vrlo velikoj mjeri za dobivanje energije i dalje se troši sve više ugljena. Oba energenta spadaju među glavne generatore povećanja emisije CO2 u svijetu.

Ipak kako bi ublažili posljedice gobalnog zatopljenja Matutinović je spominjao u kojem smjeru valja tražiti rjeÅ¡enja. Prije svega valja ulagati u ekopoljoprivredu i javni prijevoz, naročito željeznicu. Učinkoviti sustavi javnog prijevoza koje graÄ‘ani uvelike koriste mogu znatno smanjiti emisiju CO2 jer prometni je sektor uz industriju i zgradarstvo jedan od najvećih generatora ovog plina. Dalje, valja razvijati energetski učinkovitu gradnju, efikasniji prijenos energije, gradnju obnovljivih izvora energije, itd. Valja postići sinergiju energetike, poljoprivrede, industrije i prometa, ali i konsenzus svih važnih dionika (politika, gospodarstvo, organizacije…) o dugoročnim druÅ¡tvenim prioritetima tj. mjerama za ublavažavnje posljedica promjene klime.

 

Na kraju skupa izlagao je dr. sc. Mladen Domazet, viši asistent pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. U prezentaciji „Potencijali održivosti na europskoj polu-periferiji“ govorio je o shvaćanjima klimatskih promjena među građanima Europe i Hrvatske. Kroz istraživanja je pokazano kako su građani Hrvatske itekako upozati s problemima vezanim uz promjene klime i globalnog zatopljenja. No, iako prosječno gledano Hrvatska spada među države s visokim dohotkom, velike razlike u razdiobi dohotka stvaraju velike socijalne razlike. To se odražava na činjenicu da su građani Hrvatske volji praktično učiniti malo ili nimalo za ublažavanje klimatskih promjena, već im je većini primarno razrješiti gospodarska pitanja te postići veću socijalnu jednakost. Tek nakon toga voljni su aktivnije doprinijeti rješavati pitanja problema promjene klime i zaštite okoliša.

Skup je zaključen raspravom između sudionika, a u raspravi se najviše istaknuo problem kako je gospodarski sektor premalo praktično uključen u rješavanja pitanja promjene klime, te bi bilo potrebno postići aktivniji i učestaliji dijalog između znanosti, udruga i tvrtki.

Tekst i fotografije: Ante Klečina