Rijeka i Gdanjsk potpisali ugovor o suradnji

Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i u suorganizaciji Lučke uprave Rijeka i riječkog  Pomorskog fakulteta, od 20. do 22. studenoga u Opatiji je održana MeÄ‘unarodna multidisciplinarna konferencija o moru, prometu i logistici  pod nazivom „Riječka luka kao ulazna vrata koridora Baltik – Jadran“. Tijekom konferencije potpisan je Memorandum o suradnji izmeÄ‘u Lučke uprave Gdansk i Lučke uprave Rijeka.

Ugledni predstavnici iz gospodarstva, akademske zajednice i institucija vezanih uz pomorstvo, raspravljali su o pozicioniranju riječke luke kao jedne od ključnih točaka prometnoga koridora Jadran-Baltik. Konferencija sa svim svojim elementima: znanstvenim, stručnim i gospodarskim, za Pomorski fakultet u Rijeci predstavlja neposredni dokaz smisla postojanja, rada i uspjeha, kazao je na otvaranju dekan Pomorskog fakulteta dr. sc. Alen Jugović.

Potpisivanje ugovora bio je najznačajniji dogaÄ‘aj ovog trodnevnog skupa, a potpisali su ga Božena Jankowska, dopredsjednica Lučke uprave Gdansk i Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.  Potpisivanje ovog ugovora nastavak je dobrih odnosa i viÅ¡egodiÅ¡nje suradnje lučkih sustava Poljske i Hrvatske. Naime, najveći pojedinačni dioničar u Luci Rijeka je poljska tvrtka OT Logistics, inače  europski logističar i operater u poljskim lukama, a otprije postoji i strateÅ¡ko partnerstvo s International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji je kao terminalski operater prisutan i u Luci Rijeka i Luci Gdinja.

Ravnatelj Lučka uprave Rijeka Denis Vukorepa, naglasio je to kako će riječka luka u kratkom roku postati snažno intermodalno odredište na Sjevernom Jadranu. Pred završetkom je kontejnerski terminal Brajdica i pozadinski lučki terminal Škrljevo, a do kraja 2018. godine bit će završen i novi „deep sea“ kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. To će biti jedini „deep sea“ terminal u Sjevernom Jadranu koji će, zajedno s 1,5 milijuna četvornih metara „suhog“ terminala u 10 kilometara udaljenom Miklaviju pored Matulja, povezan cestom i željeznicom, predstavljati cjelinu budućeg logističkog intermodalnog centra Zagrebačke obale. U idućih nekoliko godina u projekt će se uložiti oko 1,3 milijarde kuna, a postupak za odabir koncesionara na Zagrebačkoj obali kreće iduće godine.

Državna tajnica u MMPI-u Maja Markovčić – Kostelac ocijenila je to da je riječka luka stvarno, mada još ne i formalno, već dio spomenutoga koridora te je izrazila nadu da će to biti potkrijepljeno odgovarajućim odlukama europskih tijela.

Isabelle Rykbost, generalna tajnica Europske udruge morskih luka (ESPO), koja je takoÄ‘er nazočila potpisivanju ugovora, izrazila je uvjerenje da će riječka luka uskoro i formalno postati dio Baltičko-jadranskog koridora te dobiti političku potporu za to.  Elisabeta Capannelli, voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju podsjetila je na ulaganja u dva projekta na riječkom području, vrijedna oko 220 milijuna eura. Capannelli je istaknula da je kontejnerski promet u riječkoj luci od 2011. godine povećan tri puta te da nove studije ukazuju da bi se iz riječke luke moglo generirati 0,5 posto nacionalnog BDP-a.

Tako su uspostavom bliske suradnje hrvatskih i poljskih luka  gospodarstvenici i znanstvenici pokazali kako luke na istom koridoru mogu biti partneri, a ne konkurenti.

Kao što i sam naziv konferencije govori, središnja tema trodnevne Međunarodne multidisciplinarne konferencije o moru, prometu i logistici bila je riječka luka, kao „ulazna vrata“ na koridoru Jadran – Baltik, a njenu organizaciju poduprli su svojim dolaskom mnogobrojni poljski i hrvatski dužnosnici. U fokusu konferencije bilo je predstavljanje novih mogućnosti riječke luke te njezino pozicioniranje kao jednog od važnih resursa prometnoga koridora Baltik-Jadran. Isti cilj imala je i većina stručnih i izvornih radova, doktorskih disertacija posvećenih inovacijama, digitalnom poslovanju i lukama sutrašnjice. Nazočni su saslušali 16 odabranih znanstvenih radova, razvrstanih u tri sekcije, kroz koje su se upoznali s uspješnim projektima regionalne suradnje s ciljem razvoja koridora Baltik- Jadran. Okupljeni gospodarstvenici i znanstvenici razgovarali su o položaju i ulozi riječke luke i njenim komparativnim prednostima, ali i o prostorima u gradu Rijeci, njihovoj revalorizaciji u smislu globalizacije, digitalizacije i automatizacije.

Da je riječka luka na dobrom putu razvoja složili su se svi nazočni, kao i da se još puno može napraviti te je pozicionirati na kartu važnih europskih luka gdje i pripada.

Izvor: Lučka uprava Rijeka