Savez za Željeznicu

Planirajmo održivu mobilnost – vratimo ulice ljudima

Planirajmo održivu mobilnost – vratimo ulice ljudima

U četvrtak, 13. travnja 2017. godine u prostorijama HKD Napredak u Zagrebu održan je okrugli stol o planiranju održive mobilnosti u gradovima. Događaju je prisustvovalo mnoštvo stručnjaka intelektualaca, studenata i svi ostali koje zanima održiva mobilnost i boljitak prometnog sustava (prije svega promicanje korištenja javnog prijevoza).

Okrugli stol otvoren je pozdravnim govorom nove državne tajnice za promet, dr. sc. Nikoline Brnjac koja je podržala inicijativu organizatora da se održi okrugli stol na temu planiranja održive mobilnosti u gradovima. Tajnica je istaknula kako Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture RH budno prati događaje poput ovoga, kao i slične aktivnosti na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

U sklopu okruglog stola održana su četiri izlaganja:

  • Å to je plan održive mobilnosti (SUMP) i koje novosti donosi u planiranju? – Aljaž Plevnik, Urbanistički institut Slovenije
  • Master planovi prometnih funkcionalnih regija – osnova ili zamjena za SUMP? Primjer Hrvatska – Damir Å oÅ¡tarić, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
  • Plan održive urbane mobilnosti – SUMP grada Siska – Marko Slavulj, Fakultet prometnih znanosti, SveučiliÅ¡te u Zagrebu
  • Zbog čega je važno sudjelovanje graÄ‘ana?, projekt „Dijalog o mobilnosti u Zagrebu“ – Lidija Pavić – RogoÅ¡ić, ODRAZ – Održiv razvoj zajednice

Plevnik je u svojem izlaganju prikazao primjere dobre prakse kojih u Sloveniji, od kuda i dolazi, ima mnoštvo. Slovenija se odlučila samo na dvije vrste prometnih strategija – nacionalnu strategiju koja obuhvaća područje cijele države i na lokalne strategije tj. SUMP-ove. Uz prezentiranje provedenih rješenja u Sloveniji, Plevnik se osvrnuo i na rješenja u drugim svjetskim gradovima, a koja promiču ideju vraćanja ulica ljudima. Uz to, spomenuo je kako težište uvijek treba biti na unaprjeđenju postojećih sustava u gradovima kao što je primjerice moderniji parking menadžment, a manje na izgradnji nove infrastrukture.

Nakon Plevnika, svoje izlaganje imao je Damir Šoštarić, a započeo ga je kratkom pričom o politikama i fondovima iz kojih se mogu financirati prometni projekti. Tu je naveo i što to projekt mora imati kako bi bio sufinanciran iz fondova EU. Jedna od stavki je strateško utemeljenje mjera koje bi trebale pomoći u dostizanju određenih ciljeva, a koje moraju biti u skladu sa strategijama svih razina (bijela knjiga EU, nacionalna strategija prometnog razvoja RH, glavni planovi razvoja regija, županija i gradova i sl.). Izrada takvih strateških dokumenata iziskuje dugu pripremu i stoga je potrebno na vrijeme planirati projekte. Tu je najavljen i završetak prometne strategije Republike Hrvatske koja po prvi puta u povijesti RH ima vlastiti prometni model svih modova prometa na državnoj razini. Šoštarić je prezentirao grafičke prikaze iz prometnog modela na kojima je prikazana dostupnost javnog prijevoza iz čega je bilo vidljivo kako je povezanost koncentrirana u većim naseljima i gradovima dok su ruralna područja loše povezana. Zbog toga je jedan od ciljeva strategije povećanje udjela javnog prijevoza.

Osim strategije prometnog razvoja RH najavljen je i novi zakon o strateškom planiranju Republike Hrvatske koji bi definirao izradu strategija razvoja urbanih područja (SRUP) i metodologiju izrade SUMP-ova (kao dio SRUP-a).

Kao predstavnik izrađivača prvog SUMP-a u Republici Hrvatskoj, Marko Slavulj je predstavio SUMP grada Siska. Izrada ove strategije započela je u studenom 2015. godine, a završena je krajem ožujka ove godine nakon što je prošla javnu raspravu. Naručitelji su bili Auto promet Sisak i Grad Sisak dok je investicija financirana od strane Europske Banke za Obnovu i Razvoj ukupne vrijednosti projekta 6.01 milijuna eura. U sklopi projekta napravljeno je mnogo – provedeno je 1022 ankete u vršnim periodima, 200 anketa kućanstava i dani su mnogi prijedlozi poboljšanja mobilnosti u gradu Sisku. Neki od prijedloga (mjera) su:

  • sustav javnih bicikala,
  • usluga javnih automobila,
  • opremanje gradskih autobusa bežičnim internetom,
  • povećanje učestalosti polazaka autobusa,
  • obnova autobusnih stajaliÅ¡ta,
  • opremanje autobusnih stajaliÅ¡ta sa ekranima za informiranje putnika u stvarnom vremenu,
  • multimodalna putna aplikacija,
  • prijevoz na poziv te
  • prioritizacija prolaska autobusa na nesemaforiziranim raskrižjima.

SUMP sadrži i plan razvoja biciklističke mreže, uspostavu prometnog centra te prijedlog rješenja gradske logistike. Najvažniji i najskuplji projekt koji se najviše ističe u cijelome projektu je novi cestovni most koji bi se trebao sagraditi u neposrednoj blizini postojećeg željezničkog mosta.

Na kraju je Lidija Pavić – RogoÅ¡ić predstavila projekt „Dijalog o mobilnosti u Zagrebu“ koji za cilj ima veće uključivanje javnosti u izražavanje miÅ¡ljenja vezanog za mobilnost. U projektu sudjeluju Udruga “Sindikat biciklista” i Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno ureÄ‘enje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Koordinator projekta je ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, a financira se EU/IPA 2012 fonda Europske unije. U sklopu ovog projekta održavaju se mnoge aktivnosti poput susreta sa graÄ‘anima gdje graÄ‘ani imaju mogućnost izraziti svoje miÅ¡ljenje i ukazati na probleme u svome kvartu. ViÅ¡e o projektu možete saznati na poveznici.

Kraj okruglog stola obilježila je rasprava o aktualnostima vezanima za izradu Master planova (glavnih planova razvoja), SUMP-ova i strategije. Izrada strateÅ¡kih dokumenata relativno je nova stvar  RH i zbog toga postoji potreba za ovakvim diskusijama kako bi se razjasnila metodologija i usporedila sa metodologijom izrade istih ili sličnih projekata u susjednim zemljama.

Prezentacije:

Galerija fotografija:

© 2026 Savez za Željeznicu