Integrirani prijevoz – odgovor na izazov održive mobilnosti
Nositelj IJPP-a mora biti željeznički prijevoz na koji se nadovezuju linije cestovnog prijevoza, a razvoj IJPP-a vodi boljoj prometnoj dostupnosti i povećava privlačnost usluge javnog prijevoza kroz prometnu povezanost željezničkog i drugih vidova prijevoza, zaključeno je na okruglom stolu na temu uvođenja integriranog javnog putničkog prijevoza, održanom u Zagrebu 30. studenoga 2018., a kojem je jedan od organizatora bio i Savez za željeznicu.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i u organizaciji HGK, HŽ Putničkog prijevoza, Fakulteta prometnih znanosti, Saveza za željeznicu i Zajednice za intermodalni transport i logistiku HGK, u vijećnici HGK 30. studenoga održan je okrugli stol na temu prednosti uvođenja integriranoga javnog prijevoza putnika (IJPP) na području RH, ulozi jedinica lokalne i regionalne samouprave u organizaciji javnog prijevoza putnika, suradnji željezničkog i autobusnih prijevoznika te smjernicama razvoja IJPP-a.
U raspravi su sudjelovali državna tajnica za promet dr. sc. Nikolina Brnjac, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj, dekan FPZ-a dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić, predsjednik Uprave HŽPP Željko Ukić, direktor Čazmatrans Prometa Damir Pavlović, župan Međimurske županije Matija Posavec, Igor Radić iz MMPI te predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić.
Za dekana Mlinarića uspostava funkcionalnog integriranog prijevoza putnika predstavlja znanstveni izazov jer kvalitetnim i kvantitativnim metodama istraživanja moguće je uspostaviti svrsishodan sustav, a FPZ želi biti potpora i u uspostavi takvih prometnih sustava širom Republike Hrvatske. Mirjana Čagalj rekla je to da samo dobro razvijen prometni sustav može omogućiti hrvatskim građanima povećanje kvalitete života i rada na određenom području, a gospodarstvu razvoj i konkurentnost.
Nakon uvođenja integriranog prijevoza u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, koji iz godine u godinu rezultira sve većim brojem putnika, HŽ Putnički prijevoz zalaže se za sustavan razvoj integriranog prijevoza u Hrvatskoj i suradnjom svih dionika može se razviti održiv i energetski učinkovit prometni sustav, zaključio je predsjednik Uprave HŽPP Željko Ukić.
U integrirani sustav do sada su bili uključeni samo javni gradski prijevoznici, no uključivanje i privatnih autobusnih prijevoznika podržao je direktor Čazmatrans Prometa Damir Pavlović. Župan međimurski Matija Posavec, čija je županija uz Koprivničko-križevačku i Varaždinsku županiju, prepoznala važnost uspostavljanja integriranog prijevoza, rekao je to da je proces uvođenja integriranoga javnog prijevoza putnika dugotrajan, no nužan radi uspostavljanja kvalitetnoga prometnog sustava, kojim se ostvaruju mnoge prednosti za sve dionike – putnike, prijevoznike, lokalnu i regionalnu samoupravu te gospodarstvo. Temelj uvođenju IPP mora biti istraživanje koje pokazuje potrebu korisnika, a građani će rado koristiti javni prijevoz za većinu putovanja ako je on funkcionalan, učestao, ako su dostupne informacije, ako ima dovoljno polazaka i ako su vozni redovi usklađeni. Predsjednik Saveza za željeznicu Maršić smatra da je pred svima u sektoru prometa zahtjevan zadatak, ali ne i nemoguć. Ključna riječ je suradnja kojom se mogu stvoriti bolji sustavi javnog prijevoza i prevesti više građana, a time će gospodarstvo i čitava zajednica uvelike profitirati.
Raspravu je zaključila državna tajnica za promet Nikolina Brnjac koja je naglasila važnost cjelovitoga zakonodavnog okvira kojim će se potaknuti razvoj integriranog prijevoza.
-Sukladno Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. integrirani prijevoz prepoznat je kao bitan čimbenik u razvoju sustava održive mobilnosti. Vrata integraciji prijevoznika otvorio je novi Zakon o cestovnom prometu koji daje novu ulogu jedinicama lokalne i regionalne samouprave u organiziranju javnog prijevoza, te ugovor o prijevozu putnika koji javnoj usluzi u županijskom prijevozu direktno omogućuje prijelaz u sustav integriranog javnog prijevoza. Sinergijom političkih čimbenika na državnom i lokalnom nivou i prijevoznika u svim modovima prijevoza, uz potporu EU fondova, integrirani putnički prijevoz moguć je i ostvariv, rekla je Brnjac.
Kroz raspravu, koju je moderirao dr.sc. Borna Abramović, došlo se do nekoliko zaključaka koji ujedno definiraju i sve aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se postigao cilj – integrirani putnički prijevoz kao odgovor na izazov održive mobilnosti. Potrebno je donijeti zakonodavne okvire za integrirani javni prijevoz putnika, masterplanove prometnog razvoja na temelju interdisciplinarnih istraživanja te voditi dosljednu razvojnu prometnu politiku koja uvažava prednosti IJPP.
Veliku ulogu u razvoju IJPP-a ima kvalitetna infrastruktura koja to sada nije, jedinstveni sustavi za prodaju, kontrolu karata i informiranje putnika, usklađeni vozni redovi, primjena taktnog voznog reda, jednostavna prijava i kupnja zajedničke karte. Nositelj IJPP-a mora biti željeznički prijevoz na koji se nadovezuju linije cestovnog prijevoza, a razvoj IJPP-a vodi boljoj prometnoj dostupnosti i povećava privlačnost usluge javnog prijevoza kroz prometnu povezanost željezničkog i drugih vidova prijevoza. Prednosti uvođenja IJPP-a za putnike su učestaliji polasci, kraće vrijeme putovanja i brži nastavak putovanja nakon presjedanja u točki integracije, čime se povećava kvaliteta života građana, razina sigurnosti u prometu te smanjuje zagušenost prometnica i onečišćenje okoliša koje inače generira prometni sustav.
Tekst: Vlatka Škorić
Foto: Ante Klečina