Zelena budućnost Hrvatske kroz EU fondove

Zelena kohezijska politika i održivi razvoj Hrvatske bili su glavna tema istoimene konferencije održane u petak u Hotelu International. Kroz zelene projekte koji moraju biti održivi i služiti građanima, smanjuju se značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između država članica. Moguće ih je sufinancirati iz EU fondova. Sredstva EU fondova su javni novac pa samim time trebaju biti iskorištena za javne projekte koji će donijeti javno dobro. To se može učini samo kroz kvalitetnu zelenu kohezijsku politiku.

U Zagrebu nova radna mjesta kroz zelene projekte

Obnavljanje zgrada u Donjem Gradu, čija se vrijednost procjenjuje na 200 mil. €, moglo bi dovesti do godišnjih ušteda u Gradu od 15 mil. €. Uz velike uštede, projekt koji je već pripremljen, mogao bi otvoriti 250-500 novih radnih mjesta. Uz projekt obnove, zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek je spomenula i energetsku obnovu 12 sportskih objekata te izgradnju Sljemenske žičare. Sljemenska žičara ne znači samo proširenje turističke ponude, već i smanjenje prometa motornih vozila na Medvenicu što je ekološki najčišće i najprihvatljivije rješenje.

Izlazak iz krize i povećanje broja radnih mjesta

Reciklažna industrija dio je kružnog gospodarstva, te održiv sustav koji podržava Europska Unija. Europska komisija izjavila je kako Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj takve industrije. Takvo gospodarstvo moguće je sufinancirati iz zelenih kohezijskih fondova kako bi se otvorila nova radna mjesta i okrenulo Hrvatsku prema izlasku iz krize. Također, Europa pokušava stvoriti kružno gospodarstvo i u ostalim članicama EU jer se trenutno previše novca troši neodrživim korištenjem resursa. Kako bi takvi projekti bili ostvarivi, tijekom pregovora sa EU, odobren je Operativni program “Konkurentnost i kohezija“ koji nam donosi 2 mlrd. € za mala i srednja poduzetništva, istraživanje i razvoj.

Uštede korištenjem lokalnih resursa

Projekt iz MaÄ‘arskog grada Morahaloma poznatiji kao “Morahalom geotermalni kaskadni sustav“ primjer je održivog troÅ¡enja novca. Projekt je baziran na lokalnim resursima odnosno termalnoj vodi i zadovoljava lokalne potrebe. 50% financija dobiveno je iz Operativnog programa “OkoliÅ¡ i energija” iz Europskog fonda regionalnog razvoja. Cilj je bio smanjiti ovisnost objekata javne namijene o zemnom plinu. KoriÅ¡tenjem termalnih kaskada, gradski objekti dobivaju toplu vodu i toplinu za grijanje koja se distribuira putem toplovoda. TakoÄ‘er, u ovom projektu grad je ugradio 50 LED lampi u javnu gradsku rasvjetu koje se pune preko 40 solarnih ploča.

Fly Croatia – Hrvatski program zrakoplovnog turizma

Projekt Fly Croatia ili Hrvatski program zrakoplovnog turizma, prepoznao je potencijal malih aerodroma (njih 25) koji su trenutno u zapuštenom stanju. Svi aerodromi imaju riješene prilazne ceste, izgrađenu infrastrukturu, instalacije, sređeni su zakonodavna regulativa i regulatorna tijela. Takvi objekti, uz male financijske izdatke, pružaju mogućnost razvoju turizma. U Europi postoji 300.000 osoba sa letačkim dozvolama, postoje 3 letačke akademije koje nemaju dovoljno kapaciteta, i u tim brojkama vidi se potencijal za obnovu zračnih luka i popratnih objekata. Maksimalna vrijednost projekta je 25 mil. €, a rok za povrat investicije je 2,5 godine. Godišnji prihod procijenjen je na 40 mil €. Ovakav projekt je pokazatelj da se može i uz relativno mala sredstva napraviti veliki projekt koji društvu i gospodarstvu može donijeti velike pogodnosti.

Marin Dokoza
A.P.

Foto: M. Dokoza