30 godina razvoja prema integriranom prijevozu putnika u Zagrebu
Osnovna prednost željeznice u gradsko-prigradskom prijevozu je u brzini: prosječna brzina prigradskog vlaka je 45 km/h, autobusa 20 km/h, a tramvaja 17 km/h. Na to se nadovezuju i druge prednosti kao što su 30 puta manja emisija štetnih tvari nego u cestovnom prometu, manja potrošnja energije, manje onečišćenja zraka i manja buka, veća sigurnost prometa, rasterećenje gradskih i prigradskih prometnica i parkirališta, bolja mogućnost prijevoza osoba smanjene pokretljivosti, mogućnost prijevoza bicikla i prihvatljivija cijena prijevoza.
Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.), zbog presječenosti željezničkih pruga vlakovi nisu vozili na okupiranim teritorijima u Hrvatskoj, a potpuno je bila odsječena Dalmacija i djelomično Slavonija. To je značilo i stvaranje viška prijevoznih kapaciteta, a posebno u uvjetima kada se naglo smanjivao obujam prijevoza. Primjerice, na pruzi od Zagreba do Vinkovaca često su vozili elektromotorni vlakovi serije 6111 (popularno zvani „Mađari“, jer ih je proizvela mađarska tvrtka Ganz – Mavag, proizvođeni i nabavljani od 1977. do 1980. godine), ali je zbog ratnih djelovanja, putovanje bez prekida bilo samo do Novske. Ti su vlakovi bili održavani, remontirani i modernizirani u Tvornici željezničkih vozila „TŽV-Gredelj“ u Zagrebu. U to vrijeme nisu postojale željezničke veze sa Dalmacijom, tj. Zadrom, Šibenikom i Splitom. Tako je postojao višak kapaciteta željezničkih vozila kojeg je valjalo iskoristiti na području gdje je to bilo moguće.
Uprava tadašnjeg HŽ-a odlučila je uspostaviti željeznički gradsko-prigradski prijevoz putnika Grada Zagreba, ali i na širem području, a koji je počeo obavljati ovu djelatnost u prosincu 1991. Uspostavljen je promet na pruzi između Savskog Marofa (ali i do Dobove, te Harmice i Vukovog Sela) i Dugog Sela u obliku prigradskih vlakova (ali i dalje do Ivanić Grada, Novoselca i Novske u obliku lokalnih vlakova). Do danas su u širi obuhvat prigradskog prijevoza u voznom redu (ali se zapravo odnosi na trase ponajviše lokalnog prometa), uključeni Ludina (iza Novoselca), Karlovac, Sisak i Sisak Caprag, Križevci i Bjelovar i željezničko čvorište Zabok do kojeg sada vodi elektrificirana pruga. Dalje se mogu koristiti vlakovi na dizelsku vuču i dizel motorni vlakovi za Krapinu, Gornju Stubicu i Zlatar Bistricu.
Od 1992. postoji zajednička karta ZET-HŽ
U 1992. godini donesena je odluka o povezivanju željezničkog prijevoza koji obavljaju HŽ-Hrvatske željeznice i gradsko-prigradskog prijevoza kojega je obavljao ZET–Zagrebački električni tramvaj vlastitim tramvajima i autobusima. Izrada zajedničke prijevozne isprave (pretplatni pokaz) ZET-a i HŽ-a bila je osnovni preduvjet zajedničkog tarifnog sustava dvaju poduzeća gradskog i željezničkog prometa, u cilju nastanka suradnje dviju prometnih grana u obliku koji putnicima omogućuju zajedničko korištenje kapaciteta, definirani kao integrirani prijevoz. Stoga je potpisan trilateralni ugovor između predstavnika ZET-a, HŽ-a i Gradskog poglavarstva koji ujedno čini i tarifnu uniju. Taj ugovor je jamčio dvjema stranama da na osnovi zajedničkog prijevoza putnika, dijele prihode od prijevoza stjecane prodajom zajedničke prijevozne isprave na osnovi jedinstvenih cijena, diferenciranim ovisno o pravima odgovarajućih skupina, posebno za radnike, umirovljenike, korisnike socijalnih pomoći te za učenike i studente.
Električni motorni vlak HŽ serije 6111, prijevoznika HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., proizveden u mađarskoj tvornici Ganz Mavag u razdoblju od 1976. do 1979. godine. Dio se još uvijek koristi u zagrebačkom prigradskom prometu.
Već u 1992. godini bilo je prevezeno 2,4 milijuna putnika u zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu, da bi, uvođenjem besplatnog prijevoza za određene kategorije krajem 2006., već u 2009. taj broj dostigao 53,9 milijuna putnika, što znači i do 148 tisuća putnika dnevno. Kao prosječan prijevozni put u ugovorima uzeto je 15 kilometara i to je ujedno bila i osnova za izračun prijevoznog učinka u putničkim kilometrima. Nakon ukidanja prihoda od prijevoza prema ugovorima, kao ujedno i subvencije, u 2011. godini, broj prevezenih putnika pao je na 29,5 milijuna i već 2012. na 4,7 milijuna prevezenih putnika (http://www.korema.hr/attachments/article/64/GPP%20Zagreb%20(1).pdf ).
U 2019. gradsko-prigradskim prijevozom vozilo se 45,6 posto putnika
U putničkom prijevozu u 2019. godini u gradsko-prigradskom prijevozu prevezeno je 9,059 milijuna putnika, što je činilo udio od 45,6 posto u odnosu na ukupan broj prevezenih putnika u Hrvatskoj (19,854 milijuna putnika). U istoj godini ostvareno je u gradsko-prigradskom prijevozu 135,5 mil. putničkih kilometara, (u ukupnom prijevozu 733,5 mil. putničkih km) i to je činilo udio od 18,5 posto. U 2021. godini u odnosu na 2019. prevezeni putnici gradsko-prigradskog prijevoza smanjeni su za 32,8 posto, a putnički km ukupnog prijevoza za 32,9 posto. U 2021. godini u odnosu na 2019. prevezeni putnici ukupnog prijevoza smanjeni su za 31,8 posto, a putnički km ukupnog prijevoza za 26,4 posto. U 2019. godini prosječan put putnika u ukupnom prijevozu bio je 39,9 km (izvor: Godišnje izvješće o stanju Društva za 2019. HŽPP, srpanj 2020., str. 10 i 13 i Godišnje izvješće za 2021. godinu, str. 10 i 14, na www.hzpp.hr).
U 2022. godini mjesečni pokaz, tj. pretplatna karta ZET-a za tramvaje i autobuse u 1. zoni (ima ih ukupno tri) i uspinjaču, kao radnički pokaz prodaje se po cijeni od 360 kuna (ujedno to je opći kupon i kao osnova za doplatu kod određivanje cijena i ZET-a i HŽ-a), osnovnoškolski 90 kuna te srednjoškolski, studentski, socijalni i umirovljenički po cijeni od 100 kuna. Mjesečni radnički pokazi ZET + HŽ (korištenje tramvaja, autobusa, uspinjače, kao i putničkih vlakova) prodaje se po cijeni 400 kuna, dok se osnovnoškolski, srednjoškolski, socijalni (i invalidski) i umirovljenički prodaju po 200 kuna. Za godišnje pokaze postoje daljnje povlastice, kao i popust za jednokratno plaćanje od 10 posto, kao i degresija u naplati cijena unutar kategorija za korištenje ZET-a, ali linearni odnosi u cijenama između mjesečnih i godišnjih pokaza za zajedničke pokaze po kategorijama (https://www.zet.hr/cijene-prodaja-i-placanje/50 ).
Specifičnost HŽ Putničkog prijevoza jest ta da se na kartu pokaza za ZET-HŽPP, u sklopu njihove 1. autobusne zone (svi tramvaji također su prva zona), nadovezuje šest tzv. priključnih zona HŽ-a s diferenciranim cijenama ovisno o zoni, ako se putnik vozi dalje od gradskog područja. Grad Zagreb ima određene granice sa svih strana, na mjestima kroz koja prolaze željezničke pruge i u voznim redovima naznačena područja prigradskog prijevoza.
Postoje i odredišta vezana za lokalni promet i u tom smislu i lokalne putničke vlakove, a koji se uključuju u javni željeznički gradski i prigradski prijevoz, jer stoje na svim ili pojedinim postajama toga prijevoza. Njegove granice su na svojstven način i prikazane kroz vozne redove, posebno za gradsko-prigradski prijevoz Grada Zagreba (https://www.hzpp.hr/hzpp-i-zet). Putnik koji je kupio pretplatnu (pokaznu) kartu (mjesečni/godišnji pokaz ZET-HŽ) u pravcu istoka ima ga pravo koristiti do Sesvetskog Kraljevca, a ako kupi priključnu kartu za 1. zonu vlakova, ima je pravo koristiti do Dugog Sela i do postaje Ostrne, a u pravcu istok/sjever do Božjakovine.
Zagrebački električni tramvaj (ZET) raspolaže sa sljedećim kapacitetima: 475 autobusa, 266 tramvajskih vozila, od toga 142 niskopodna, uspinjačom i žičarom na Medvednicu na vrh Sljeme, kao i sa 31 vozilom za prijevoz invalida i djece s poteškoćama u razvoju (https://www.zet.hr/o-nama/259 ). Tramvajske pruge duge su 120 km, a na njima voze tramvaji na 16 dnevnih i 4 noćne linije unutar područja Grada Zagreba. Autobusi voze na 147 dnevnih linija i 4 noćne linije unutar Grada Zagreba, a iz Zagreba na područja izvan Zagreba to su linije za gradove Veliku Goricu i Zaprešić te općine Bistra, Luka i Stupnik (https://www.zet.hr/usluge/7#kategorija_11 ).
Električni motorni vlak HŽ serije 6112, podserije 100, prijevoznika HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., kojeg je proizvela tvrtka Končar Električna Vozila d.d. iz Zagreba. Ova je varijanta proizvedena posebno za gradsko-prigradski prijevoz putnika, te svaka garnitura ima 8 vrata sa svake strane, u cilju brze izmjene putnika.
Elektromotorni vlakovi čine veći dio vozila koja sudjeluju u prigradskom prijevozu HŽ-Putničkog prijevoza d.o.o. Na hrvatskim prugama u 2021. godini vozilo je 16 elektromotornih vlakova serije 6111 (sada stari preko 40 godina) i 27 EMV-a serije 6112 kao novi model, tj. njih je ukupno 43 garnitura. Dizel motornih vlakova je 72, od toga samo jedan serije 7022 i 5 serije 7023 kao novi model, što znači da postoji ukupno 115 garnitura motornih vlakova. Lokomotiva je ukupno 58, od toga 34 električnih i 24 dizelskih, od čega je 10 manevarskih lokomotiva (Statistika za 2021., str. 22). Radi se o aktivnom parku željezničkih vozila koja sudjeluju u prometu, a od toga veći dio njih u prigradskom prijevozu, ali i šire u lokalnom i daljinskom prijevozu koji se uključuju u prigradski prijevoz. U sklopu inventarskog voznog parka klasičnih putničkih vagona ima 207. Od tih kapaciteta značajan dio otpada na gradsko- prigradski prijevoz, ali i na širu vezanost za sve lokalne i daljinske vlakove (kao motorni vlakovi i vagoni vučeni lokomotivama) i uklapaju se u prigradski prijevoz. (https://www.hzpp.hr/Media/Default/Izvje%C5%A1%C4%87a/Statistika%20za%202021.pdf)
Osnovna prednost željeznice u gradsko-prigradskom prijevozu je brzina kretanja vozila javnog prijevoza: prosječna brzina prigradskog vlaka je 45 km/h, autobusa 20 km/h i tramvaja 17 km/h. Na to se nadovezuju ostale prednosti kao što je 30 puta manja emisija štetnih tvari u željezničkom od cestovnog prometa, uz manju potrošnje energije, manje onečišćenja zraka i buke, veća sigurnost prometa, rasterećenje gradskih i prigradskih prometnica i parkirališta, bolja mogućnost prijevoza osoba smanjene pokretljivosti, mogućnost prijevoza bicikla i prihvatljivija cijena prijevoza. (https://mmpi.gov.hr/print.aspx?id=15702&url=print ).
Elektromotorni vlak serije 6111 služi za taktni promet u prigradskom prijevozu. Kapacitet u broju putnika povećan je sa dosadašnjih 466 na 563 putnika. (https://tzv-gredelj.hr/site/emv_6111/ ). Niskopodni elektromotorni vlak serije 6112, kao prigradski vlak sa 8 vrata na svakoj strani (ukupno 16), ima 460 mjesta za putnike, sa 189 sjedećih i 271 stajaćih mjesta, a proizveden je u „Končar-KEV-u“. Vlakovi voze između Dugog Sela i Harmice. (http://www.korema.hr/attachments/article/64/GPP%20Zagreb%20(1).pdf ).
Pročelje zgrade zagrebačkog glavnog kolodvora (Zagreb Glavni kolodvor) snimljeno sa strane Trga Kralja Tomislava. Ispred zgrade nalazi se tramvajsko stajalište zagrebačkog komunalnog prijevoznika, tvrtke ZET.
U voznom redu 2018/2019. na relaciji Harmica (Sutla)-Zagreb GK-Dugo Selo bilo je u prometu 108 prigradskih vlakova i obratno na relaciji Dugo Selo-Zagreb GK-Harmica 97 vlakova i to je bilo ukupno 205 vlakova dnevno. Na relaciji Zagreb GK-Sisak bilo je 20 vlakova i Sisak-Zagreb GK 21 vlak i to je ukupno 41 vlak dnevno. Na relaciji Zagreb GK-Karlovac vozio je 21 vlak i Karlovac-Zagreb GK 20 vlakova, što je ukupno 41 vlak dnevno. To je po 41 vlak u svakom smjeru, tj. 82 vlaka u oba smjera. Ukupno na glavnoj pruzi prigradskog prijevoza Harmica (Sutla/Savski Marof)-Zagreb GK-Dugo Selo sa 205 vlakova, te prema Sisku i Karlovcu i obratno 82 vlaka, to je bilo 287 vlakova koji su bili u njegovoj bližoj funkciji. U voznom redu 2018/2019. u Zagreb GK broj vlakova, koji su odlazili i dolazili za ili iz mjesta u odlasku iz Zagreb GK, bio je 191 vlak i u dolasku u Zagreb GK 187 vlakova, što je ukupno 378 vlakova, a koji se mogu neposrednije i šire uklopiti u prigradski prijevoz Grada Zagreba. To je 47,5 posto od ukupno 796 putničkih vlakova, od toga 60 u međunarodnom i 736 u unutarnjem prometu. Nakon 2019. godine broj vlakova i broj prevezenih putnika smanjuje se zbog mjera vezanih uz COVID-19.
Tekst: dr.sc. Zlatko Hinšt
Foto: Ante Klečina