Već 20 godina svijetli „Plavo svjetlo“

Skupnom izložbom 25 članova Udruge slikara željezničara „Plavo svjetlo“, otvorenom 7. prosinca 2017. u zagrebačkoj galeriji Ustanove URIHO „Sunce“, obilježena je 20. obljetnica od osnivanja Udruge, koja je i  članice Saveza za željeznicu od samoga osnivanja Saveza. Glazbeni program na otvorenju izveo je umirovljeni strojovoÄ‘a i kantautor Stjepan Križan.

Povijest slikarstva na željeznici u Hrvatskoj puno je duža od tih dvadeset godina postojanja organizirane udruge. Počela je  pred sedamdeset godina kad je 1947. godine, u okviru zagrebačkog KUDŽ-a „Vinko JeÄ‘ut“, danaÅ¡njeg HKUD-a „Željezničar“, bila osnovana Likovna sekcija koja je djelovala dvadesetak godina. U vrijeme osnivanja imala je 25 članova, voditelj je bio istaknuti akademski slikar Mladen Veža, a najpoznatiji njezin član  bio je, kasnije svjetski prepoznat naivni slikar, Matija Skurijeni, inače ličilac u Gredelju. Sekcija je prireÄ‘ivala prosječno četiri izložbe godiÅ¡nje, a najuspjeÅ¡nije godine bile su 1950., kada je likovna sekcija osvojila drugo mjesto na smotri KUD-ova grada Zagreba te 1962., kada je bilo prireÄ‘eno dvanaest izložaba. Krajem Å¡ezdesetih godina proÅ¡loga stoljeća, Sekcija je prestala djelovati, a nekolicina željezničara sljedećih je dvadesetak godina djelovala samostalno. Ponovno okupljanje počelo je krajem osamdesetih godina proÅ¡log stoljeća, prireÄ‘ivanjem skupnih izložaba u Kninu i Zagrebu.

Prva skupna izložba slikara željezničara u novije vrijeme bila je organizirana 1990. u Varaždinu i nakon toga se, jezgri od desetak slikara, pridružilo njih još dvadesetak, tako da je u ožujku 1997. osnovana Udruga slikara željezničara „Plavo svjetlo“. Otada Udruga priređuje prosječno tri do pet skupnih izložaba godišnje širom Hrvatske, organizira likovne kolonije, samostalne izložbe svojih članova, sudjeluje na međunarodnim izložbama FISAIC-a i dobiva nagrade, a od 1998. do 2014. Udruga je organizirala po desetak izložbi godišnje u galeriji „U predvorju“, smještenoj u ulaznoj auli direkcije HŽ-a u zagrebačkoj Mihanovićevoj ulici.

Slavljenička izložba u galeriji „Sunce“ okupila je 25 autora. Većina njih danas su željeznički umirovljenici, ima vrlo mali broj aktivnih željezničara, a članovi udruge su i djeca željezničara. Motivi na slikama slavljeničke izložbe su uglavnom krajolici, mrtve prirode, poneki željeznički detalj, u tehnikama ulja na platnu i staklu, akvarela, akrila, pastela, a tu su i fotografije dvaju članova fotografa, Dragutina Staničića i Ante Klečine. Svoje su radove izložili slikari i slikarice Vida Grbac, Marija Jambrović i Josip Mušanović iz Rijeke, Antonija Celin iz Ike, Marija Bertić Štefanac i Nikola Novosel iz Jastrebarskog, Josip Ljulj i Marija Kruljac iz Đakova, Marija i Tomislav Grabar iz Velike Mučne, Jadranka Štajduhar iz Siska, Ljubica i Novica Vučinić iz Moravica te Milan Stunja, Antun Stipetić, Dubravka Mijatović, Ksenija Talijnačić, Stjepan Sekulić, Mira Kos, Špiro Dmitrović, Ivanka Piplica, Dragica Križan i Davorka Borić iz Zagreba i okolice.

Na otvorenju govorio je likovni kritičar Stanko Špoljarić koji već godinama prati rad željezničara slikara i njihovu je izložbu ocijenio kao „bujnost kreativnosti i izraz iskrenosti izvan galame likovnih trendova, u kojim se ni struka ne snalazi.“ Posvećenost umjetnosti Špoljarić je prepoznao u „finim i odmjerenim radovima koji tragaju za ljepotom i govore o senzibilnosti svakog pojedinca“. Špoljarić je čestitao članovima Udruge na upornosti koju traži praktična strana organizacije amaterskog rada i organiziranja kolonija i izložbi.

Predsjednica Udruge Tanja Horvat u povodu obljetnice dodijelila je priznanja najupornijim suradnicima Udruge, meÄ‘u kojima su likovni kritičar Stanko Å poljarić, ŽKUD „Branko Pernić“ iz Roča i Pučko otvoreno učiliÅ¡te Gacka iz Otočca. TakoÄ‘er, Hrvatski Sabor kulture dodijelio je dvadesetak priznanja članovima Udruge za 20 i 15 godina „uspjeÅ¡nog rada na Å¡irenju i razvijanju kulturno-umjetničkog amaterizma  i hrvatske kulture“.

Udruga željezničara slikara „Plavo svjetlo“ jedna je od desetak željezničkih kulturno-umjetničkih društava, koja značajno doprinose ugledu željeznice. Ali, nažalost, nakon 150 godina financijske potpore željezničkom amaterizmu, zadnje tri godine uprave željezničkih društava za to više nemaju sluha pa se Udruga financira na temelju prijavljenih projekata u Gradu Zagrebu i na nekim drugim mjestima. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, jer financijska podrška kulturnom i sportskom amaterizmu nije nikakav financijski „grijeh struktura“, već se potpuno uklapa u poslovanje društveno odgovorne tvrtke.

Tekst i fotografije: Vlatka Škorić