Samo 32 posto hrvatskih gradova započelo koncept „Smart City“

U organizaciji Zavoda za gradski promet, na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu je 15. prosinca održan okrugli stol pod nazivom „Smart City“. Taj pojam sve se češće upotrebljava, a istraživanje pokazalo je to da i hrvatski gradovi sve više žele postati ”pametni”. Od  128 ispitanih gradova u Hrvatskoj njih 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja olakšavaju upravljanje gradom i pružaju bolji život građanima.

Pojam „Smart City“ predstavlja sveobuhvatni sustav usluga i primjene suvremenih tehnologija, kojima je cilj omogućiti bolji život građana. Temelji se na upotrebi pametnih mreža, snažnijem uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (Internet of Things – IoT), smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih transportnih sustava, itd.

Glavni cilj okruglog stola bio je prikazati rezultate znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom „Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City“, koje je tijekom 2017. godine proveo Zavod za gradski promet Odsjeka promet Fakulteta prometnih znanosti, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu te rezultate  raspraviti sa zainteresiranim dionicima.  Istraživanje je proveo Projektni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Davora Brčića, a cilj istraživanja bio je uspostava baze podataka na nacionalnoj razini, koja će služiti za analizu indikatora urbane mobilnosti. Rezultati istraživanja pokazali su to da je koncept pametnog grada prihvaćen u Hrvatskoj jer od ispitanih hrvatskih gradova, njih 32 posto uključilo se u provedbu koncepta „Smart City“, a 64 posto ih planira primijeniti. Jednu od ključnih uloga u konceptu „Smart City“ predstavlja „pametna mobilnost“ građana, koja je nužan preduvjet prosperiteta urbane sredine, a njeni bitni segmenti su: inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (86,2 posto), pametan javni gradski prijevoz (65,5 posto) i pametan parking (58,6 posto). Do sada je u primjeni: kontrola kvalitete zraka (33 posto), kontrola i nadzor prometa (22 posto) te pametni parking (11 posto). U budućnosti gradovi planiraju implementirati inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (60,7 posto), pametni parking (50 posto), kontrolu i nadzor prometa (39,3 posto) te pametan javni gradski prijevoz (32,1 posto).

Pred prometnim stručnjacima stoji veliki izazov: kako upravljati prijevoznom potražnjom za povećanom mobilnosti, posebice u okolnostima u kojima je glavni model prijevoza – prijevoz osobnim vozilima. Naime, na okruglom stolu rečeno je to da će do 2050. godine gradovi imati 70 posto više stanovnika nego danas, a obzirom na to da su gradovi odgovorni za 80 posto emisije štetnih plinova, izazov je napraviti balans između konkurencije, okoliša i kvalitete života. Veliku ulogu u konceptu „Smart City“ trebaju imati planovi održive mobilnosti u gradovima (SUMP), kako bi se osmislila adekvatna strategija razvoja grada. Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na vrijednost oko 1,5 milijardi američkih dolara.

Europska komisija je 2011. godine prepoznala važnost gradova, kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija pa je osmislila posebnu inicijativu unutar programa „Obzor 2020 – Pametni gradovi i zajednice“, kako bi financijski poduprla upotrebu naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i, kroz proces istraživanja i razvoja, odrediti dugoročno troškovno optimalna rješenja za svoju urbanu cjelinu.

Sudionici okruglog stola zaključili su to da „pametna mobilnost“, u globalnom procesu urbanizacije i gospodarskog napretka, značajno doprinosi pristupu „Smart City“, kojem je cilj bolji život građana. Hrvatski gradovi još uvijek su na početku pristupu razvoja u tom smjeru, a za rašireniju „pametnu mobilnost“ nedostaju harmonizirane baze podataka o indikatorima mobilnosti u gradovima. Stoga je potrebno što prije donijeti smjernice za izradu planova održive urbane mobilnosti.

Izvor: ICT Bussiness