Savez za Željeznicu

Potrebno je više suradnje, koordinacije i želje za suradnjom

Potrebno je više suradnje, koordinacije i želje za suradnjom

Odgovor na pitanje „Koliko kvaliteta infrastrukture utječe na željeznički prijevoz?“, sam se nametnuo! Panelisti su kvalitetu željezničke infrastrukture ocijenili sa četiri trojke i jednom dvojkom. 

U Zagrebu je 26. listopada organizirana panel diskusija na temu “Utjecaj kvalitete infrastrukture na željeznički prijevoz“, a organizatori su bili Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i HAKOM. Panelu, čiji je cilj bio odgovoriti na naslovnu temu te teku li radovi na željezničkoj infrastrukturi dovoljno brzo i zadovoljavaju li potrebe korisnika, prisustvovalo je stotinjak predstavnika željezničkih tvrtki, agencija, udruga, sindikata i državnih tijela vezanih uz željeznicu.

Nakon pozdravnih govora čelnika triju agencija organizatora Tonka Obuljena (HAKOM), Želimira Delača (ASŽ) i Alane Vukić (AIN) uslijedio je prezentacijski blok. Sanja Dejanović-Raičević iz privatne građevinske tvrtke STEPCON iz Beograda, na primjeru obnove jednog željezničkog mosta u samo 81 sat zatvora pruge, prezentirala je probleme s kojima se suočavaju izvoditelji i prijepore koje imaju sa investitorima. Pri tome je zaključila to da “investitori trebaju uzeti u obzir zahtjeve izvođača radova jer izvođači teško mogu ispoštivati kratke rokove za izvođenje. Aleksandar Donaj iz slovenske regulatorne agencije AKOS (Agencija za komunikacijske mreže i usluge republike Slovenije) govorio je o modelima izračuna cijene pristupa infrastrukturi u Sloveniji, godišnjim kontrolama svih sustava, analizama rezultata i korekciji cijena pristupa mreži. Najviše pažnje izazvala je prezentacija direktora Rail Cargo Carrier Hrvatska Milana Brkića koji je u ime 5 privatnih teretnih prijevoznika, okupljenih u Udruzi željezničkih prijevoznika pri HUP-u, jasno i otvoreno iznio niz problema s kojima se susreću privatni teretni prijevoznici. Zaključio je to da ulazni troškovi prijevoznika direktno zavise o stanju infrastrukture. Problem je u tome što se svaki podsustav odvojeno tretira, u fokusu upravitelja infrastrukturom su investicije, a on bi trebao posebnu pozornost posvetiti održavanju pruga i regulaciji prometa koji su u drugom planu.

„Većina problema je rješiva, samo da nas nadležno ministarstvo doživljava kao dio sektora i da uvaži naše stručne prijedloge“, zaključio je Brkić.

Planiraj, provedi, kontroliraj

Ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Želimir Delač govorio je o kvaliteti, sigurnost i interoperabilnosti željezničkog sustava i složio se s većinom Brkićevih kritika na stanje željezničke mreže. Pozitivan je pomak smanjenje broja nesreća, ali je deprimirajući podatak da se u Hrvatskoj na 800 km pruga vozi brzinom između 41 i 60 km na sat, na 500 kilometara pruga vozi se od 61 do 80 km na sat, dok se velike brzine mogu razviti tek na stotinjak kilometara hrvatske pružne mreže. Kao osnovu sigurnosti naveo je cikluse: planiraj, provedi, kontroliraj, a danas se „…pitanje sigurnosti trenutno rješava smanjenjem brzine, a trebalo bi održavanjem i novim projektima“, zaključio je Delač. Alena Vukić, ravnateljica AIN-a navela je da je uzrok 80 posto nesreća u željezničkom prometu ljudski faktor, dok su u ostalih 20 posto uzroci tehnički kvarovi na uređajima i podsustavima.

Potom je uslijedio panel “Utjecaj kvalitete infrastrukture na željeznički prijevoz“, na kojem su sudjelovali već spomenuti Sanja Dejanović-Raičević, Milan Brkić i Želimir Delač, a pridružili su im se Nikola Popović iz HAKOM-a, Tomislav Prpić iz HŽ Putničkog prijevoza i Anto Krajina iz HŽ Infrastrukture. Pomalo provokativan uvod u panel, sa osnovnim činjenicama o trenutnoj kvaliteti infrastrukture, količini prijevoza i zadovoljstvu korisnika, dao je Kristijan Solina  iz HAKOM-a i pored niza nepovoljnih pokazatelja kvalitete prijevoza,  zaključio da trenutno imamo vozni nered, a ne red. Jer, npr u 2022. godini svih 19 teretnih prijevoznika na hrvatskim prugama zabilježilo je 8.180 dana kašnjenja! Svaki pak putnički vlak, koji je u 2022. godini pokrenut na hrvatskim prugama, prosječno je kasnio 14 minuta!

„Kako bi prijevozna usluga bila bolja, potrebno je više suradnje, više koordinacije i želje za suradnjom“, zaključio je Solina.

Osim pitanja koja je panelistima postavljao moderator panela, posjetitelji su anonimno, putem QR koda, mogli postavljati pitanja pa su neka bila i prilično provokativna. Jedno od njih je bilo i „Vozite li se vlakom?“, na što su odgovori bili: „putovao sam vlakom u Munchen“; „vozio sam se ove godine dva puta od Zagreba do Splita“; „vozim se u inozemstvu“; „ne mogu zbog posla“, “nepraktično mi je“; „vozio sam se u Francuskoj 320 km na sat“, a jedan panelista se nije mogao sjetiti kad se zadnji puta vozio vlakom.

Teretni prijevoznici žele ravnopravan tretman

U dvosatnoj raspravi jasno su se odvojile suprotstavljene strane – prijevoznici koji su „napadali“ i upravitelj koji se „branio“, dok su agencije „smirivale“ temu. Teretni prijevoznici žele stabilnost i ravnopravan tretman u željezničkom sektoru sa nacionalnim prijevoznicima, problemi su općepoznati i „…ne možemo dočekati da se počnu rješavati (npr. subvencije)“, kažu. A predstavnik upravitelja kaže: „Razumljivo je nezadovoljstvo prijevoznika zbog malih brzina i dugih zatvora, ali u uvjetima u kojima radimo, moramo biti zadovoljni“. Agencije pak potiču na maksimalno korištenje novca iz EU fondova, a trenutni tempo ocjenjuju „dinamičnim“. Cijeli željeznički sustav treba promatrati kao cjelinu, a ne odvojeno. U podjeli odgovornosti za kvalitetu prometne usluge upravitelj je odgovoran za brzinu, a prijevoznik za komfor i prijevoznu ponudu, ali negativan odjek u javnosti pada na sve jednako! Trenutne europske „mantre“ su zaštita okoliša, klimatska neutralnost i digitalizacija, što je golema prilika za željeznicu. Izgradnja intermodalnih terminala, integrirani putnički prijevoz, pravedne subvencije, više suradnje, manje konkurencije, to bi uglavnom trebalo biti u fokusu, kažu predstavnici agencija.

Na kraju panela panelisti su kvalitetu željezničke infrastrukture ocijenili sa četiri trojke i jednom dvojkom.  Odgovor na pitanje „koliko kvaliteta infrastrukture utječe na željeznički prijevoz?“ – sam se nameće!

Tekst: Vlatka Škorić

Foto: Vlatka Škorić i Ivan Kartelo

© 2024 Savez za Željeznicu