Ono Å¡to vrijedi za Europu – vrijedi i za Hrvatsku – zaključci panela godine željeznice

Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice, Europska unija jasno je dala do znanja da željeznica više nije samo održiva alternativa – željeznica je prva. Tim je povodom u Županijskoj palači Varaždinske županije 13. svibnja 2021. organizirana on-line panel rasprava „Što za sjevernu Hrvatsku znači Europska godina željeznice?”, Na panelu je izražena nada da će 2021. godina biti okidač da se više sredstava iskoristi za ulaganje u željezničku infrastrukturu i usluge te je dana podrška svim sudionicima na provođenju projekta u osiguravanju održive mobilnost i kvalitetnog prometnog sustava.

Panel, na kojem su sudjelovali župan Varaždinske županije Radimir Čačić, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor ALTPRO-a Zvonimir Viduka, član uprave HŽ Putničkog prijevoza Mladen Lugarić, direktor Rail Cargo Carrier Croatia Milan Brkić, redoviti profesor Sveučilišta Sjever dr. sc. Ljudevit Krpan i voditelj projekata Udruge „Odraz“ Marko Stančec, preko Youtube kanala Varaždinske županije pratilo je oko sedamdesetak sudinika, a moderirao ga je glavni koordinator Saveza za željeznicu Ante Klečina. Donosimo naglaske iz rasprave pojedinih sudionika.

Župan Radimir Čačić kazao je to kako važnost željeznice u europskim razmjerima već desetljećima nije sporna te se osvrnuo na projekt Lepoglavska spojnica tj. brze pruge Zagreb-Lepoglava-Varaždin-Čakovec.

– S obzirom na to da je „zeleno“ prva i udarna točka EU proračuna i Fonda za oporavak, to ekoloÅ¡ko pitanje rjeÅ¡ava se, meÄ‘u ostalim, i snažnim poticanjem ulaganja u promet koji je trenutno odgovoran za jednu trećinu Å¡tetnih emisija. Kad se spustimo na regionalnu i lokalnu razinu, dolazimo do pitanja hrvatskog sjevera koji je u smislu željezničkog prometa potpuno zapuÅ¡ten i napuÅ¡ten. Željeznicu uopće nemamo kao neÅ¡to Å¡to bismo mogli upotrebljavati, a u ovom trenutku smo na Å¡estini potencijala. Sve analize pokazuju da bi se ukupan broj putnika na sjeveru Hrvatske s dva milijuna mogao dići na 12 milijuna kad bismo imali odgovarajuću željezničku infrastrukturu. Upravo je Lepoglavska spojnica naÅ¡ ključni zahtjev prema Vladi, koji je uÅ¡ao i u njihov program. Na tome radimo i inzistiramo mi i  susjedne Krapinsko-zagorska i MeÄ‘imurska županija. Ako se naÅ¡ projekt proglasi opravdanim, možemo ići u rjeÅ¡enje za grad Varaždin kroz ITU mehanizam. To je sve izvedivo, no netko to treba moći voditi. Najgore su propuÅ¡tene Å¡anse – rekao je.

Zelena, digitalna i inovativna željeznica

Zvonimir Viduka, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor tvrtke ALTPRO rekao je da će ove godine Savez sa tvrtkama koje sudjeluju u izgradnji i modernizaciji željeznice, intenzivno raditi na organizaciji sličnih događaja kako bi se promovirala Europska godina željeznice, ali i stanje u željezničkom sektoru u Hrvatskoj približilo svjetskim trendovima.

-U naših zadnjih 13 godina sudjelovali smo kao partneri na 5 EU projekata, bili smo vanjski suradnici na 3 EU projekta, izradili 8 studija, izdali 5 publikacija i organizirali 16 konferencija i tribina. Želimo željeznicu postaviti na prvo mjesto kroz integriranost s ostalim javnim prijevozom, intermodalnost kao ključnu kariku u lancu uspješne teretne logistike uz manje zagađenje i veću sigurnost. Godinama smo promovirali sintagmu “3E” (energetski, ekološki i ekonomski povoljna željeznica) koju sada želimo dignuti na ljestvicu više, a to je zelena, digitalna i inovativna željeznica. Naša vizija je Hrvatska gdje su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja na zadovoljstvo (svih) građana rekao je Viduka i dodao:

-Savez za željeznicu pridružio se skupini od 36 europskih nevladinih udruga i poslalo pismo ministrima prometa sa ciljem da se potakne uvoÄ‘enje 30 novih meÄ‘unardonih linija putničkih vlakova, od kojih neke trebaju prolaziti i Hrvatskom. Jer, ono Å¡to vrijedi za Europu, vrijedi  i za Hrvatsku, Å¡to znači da nam je cilj integrirani željeznički sustav, zajednička prodaja karata, smanjenje  naknada za koriÅ¡tenje infrastrukture te povećanje investicija u infrastrukturu.

Viduka se dotakao i uloge željezničke industrije koja se od devedestih godina prošloga stoljeća polako rastakala, ali još uvijek postoji jezgra zdravih tvrtki koje mogu Europi ponuditi svoje proizvode. Vezano za projekte iz EU fondova, Viduka se založio za veću participaciju domaće industrije i smatra da bi država trebala puno više intervenirati da domaće tvrtke sudjeluju u realizaciji projekta kako bismo sačuvali radna mjesta i koristili svoje znanje, a ne da nam sve rade stranci i donose tuđe tehnologije.

Ove godine novih 12 elektromotornih vlakova

Mladen Lugarić, član Uprave HŽ putničkog prijevoza najavio je niz aktivnosti te tvrtke u Europskij godini željeznice. HŽ PP sa HŽ Infrastrukturom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture bit će organizatori prolaska posebnog „europskog vlaka“ koji će obilaziti sve europske zemlje, a u Hrvatskoj se njegov dolazak očekuje 11. rujna. U ovoj godini HŽPP očekuje isporuku novih 12 elektromotornih vlakova koji će, pored već  28 novoisporučenih, svakako doprinijeti poboljÅ¡anju usluge. Jer ostali putnički vozni park star je prosječno 40 godina.

-Trenutno se radi i na osiguranju izvora novca za a joÅ¡ 7 dizelskih vlakova, koji će pored 5 postojećih, koji voze na sjeveru Hrvatske, poboljÅ¡ati uslugu na slavonskom i dalmatinskom području. Kroz Nacionalni plan za oporavak predviÄ‘a se izgradnja dvaju  prototipa domaćih vlakova na baterijski pogon, Å¡to je vrlo važna investicija jer je 65 posto željezničke mreže u Hrvastkoj neelektrificirano. U pregovorima smo i sa stranim operterima, sa kojima planiramo organizirati turističke linije koje bi turiste iz drugih zemalja direktno dovozili na Jadran, rekao je Lugarić o planovima HŽPP-a za Europsku godinu željeznice.

Milan Brkić, direktor jednog od privatnih teretnih operatera u Hrvatskoj –  Rail Cargo Carrier Hrvatska, rekao je to da je za grupu Rail Cargo svaka godina – godina željeznice jer funkcioniraju na inovativnim projektima od kojih je najvažnija internacionalizacija i digitalizacija kako bi se sva transportna problematika rjeÅ¡ava digitalnim putem.

-Trenutno smo uključeni u projekt izrade aplikacije koja će dispečerima omogućiti praćenje osoblja i vagona, planiranje rada osoblja i lokomotiva, popis vlakova itd. Drugi projekt u koji smo uključeni jest izrada automatskog kvačila za teretne vagone koji bi 2030. godine trebao rezultirati proizvodnjom vagona sa automatskim kvačilima, što ubrzava procese i smanjuje utjecaj „ljudskog faktora“, rekao je Brkić i dodao:

-Iako je nakon liberalizacije teretnog prijevoza od 2014. godine, teretni prijevoz porastao za 50 posto, i to uglavnom u tranzitu kroz Hrvastku, razočarani smo nesudjelovanjem u hrvatskom intermodalnom prijevozu jer je on rukama brodara, dok su željeznički prijevoznci jedni drugima konkurencija. Postoje ograničenja u kvaliteti infrastrukture, ali i u nedostatku intermodalnih terminala u središnjoj i sjevernoj Hrvastkoj, za koje neki hrvatski prometni stručnjaci smatraju da nam ne trebaju jer su nam Rijeka i Graz preblizu. Istodobno u Srbiji postoje 3 i grade se još 3 velika intermodalna terminala“, rekao je Brkić i kritički se osvrnuo na činjenicu da HŽ, kao cjelina, više ne postoji u Hrvatskoj.

-Postoje dva nacionalna operatera i HŽ Infrastruktura, koja se bavi novim projektima, bez da se konzultira sa tim istim operaterima, a zanemarila je svakodnevni život, tj. organizaciju i tehnologiju. A operaterima je jedina briga kako preživjeti u toj situaciji punoj zatvora pruga zbog radova i loše organizacije. Moja glavna preporuka jest da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pod hitno riješi međusobne odnose među nacionalnim željezničkim tvrtkama kako bismo svi zajedno mogli lakše raditi, završio je Brkić.

Znastvena zajednica i zelene udruge pomažu edukacijom i zagovaranjem

Dr. sc. Ljudevit Krpan, redoviti profesor Sveučilišta Sjever, u diskusiji je naglasio to da se razina nacionalne razvijenosti jedne države ogleda u razvijenosti željeznice, a Sveučilište Sjever želi poduprijeti taj razvoj. Trenutno obrazuju petu generaciju inženjera prometa, a za taj studij mladi imaju „silan interes“.

-Naši inženjeri mogu bez problema raditi na željeznici, ali spremni smo se mijenjati, učiti, prilagođavati i kontinuirano unapređivati tržište i gospodarstvo, ne samo teoretskim znanjima nego i najsuvremenijim simulacijskim alatima. Naša je misija fleksibilnost, brzina i ustrajnost na putu prema održivoj mobilnosti, rekao je dr Krpan.

Marko Stančec, voditelj projekata u udruzi „Odraz“, naglasio je to da postoji odlična suradnja izmeÄ‘u hrvatskih sveučiliÅ¡ta i nevladinih „zelenih“ udruga. Kao voditelji CIVINET mreže, koja  okuplja 92 člana iz 6 država jugositočne Europe, sudjelovali su, izmeÄ‘u ostaloga u kreiranju nove Strategije pametne mobilnosti EU-a koja mijenja postavke iz Bijele knjige 2011. , rade radionice za javnost i edukacije za studente na temu planiranja intermodalnosti.

-Na jesen ove godine pridružit ćemo se dogaÄ‘ajima u povodu Europske godine željeznice organizacijom panela o javnom prijevozu i željeznici. Civilne udruge pomažu željeznici zagovaranjem na relevatnim mjestima. To pokazuje i činjenica da je Europski parlament donio odluku da od 2021. godine svi novi putnički vagoni koji kreću u promet moraju imati osam mjesta za bicikle, čemu smo i mi doprinijeli naÅ¡im zagovaranjem. Ovu godinu moramo iskorititi kao „okidač“ za  pripremu novih projekata za održivu mobilnost za novu financijsku prespektivu, zavrÅ¡io je Stančec.

Na kraju rasprave svi sudionici složili su se da ovakve razgovore treba nastaviti tijekom godine jer samo razmjenom mišljenja i iskustava sviju dionika u željezničkom sektoru možemo u Europskoj godini željeznice pomoći i hrvatskim željezničkim tvrtkama i industriji.

Savez za željeznicu zahvaljuje se suorganizatoru i zlatnom sponzoru Varaždinskoj županiji te brončanim sponzorima ALTPRO-u, Končar-KEV-u, Rail Cargo Carrieru Grvatska i Sindikatu željezničara Hrvatske na odličnoj suradnji i potpori!

Uvodnu prezentaciju koju je iznio koordinator SŽŽ-a Ante Klečina možete vidjeti na ovom linku.

Zlatni sponzor: 

Brončani sponzori: