Donesena Strategija prometnog razvoja RH 2017. – 2030.
U četvrtak 24. kolovoza Vlada RH donijela je Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. i zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za njenu provedbu. Strategija predstavlja okvir za razvoj prometnog sektora naše zemlje. Poučeni iskustvom realizacije ranijih prometnih strategija, vjerujemo da će ova trajati do 2030., bez obzira na promjene vlada i da će njeno ostvarenje ići u korist željeznice.
Strategija predviđa 16 ciljeva primjenjivih na prometni sektor, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera za 6 prometnih sektora: željeznički, cestovni, zračni, pomorski i unutarnju plovidbu, javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz. Kako je prilikom donošenja Strategije na sjednici Vlade RH 24. kolovoza 2017. naglasio nadležni ministar Oleg Butković, „…Strategija omogućava bezuvjetno trošenje novca iz EU fondova za više od 20 prometnih projekata ukupne vrijednosti oko 2 milijarde eura“. Među najvećima su svakako most „Pelješac“ te nastavak obnove Zračne luke Dubrovnik, a tu su i svi željeznički projekti koji su u tijeku i koji se planiraju financirati iz EU fondova u navedenom razdoblju.
Od ukupno 2 milijarde eura raspoloživog novca iz EU fondova, koji će se koristiti u realizaciji Strategije, kroz Prioritetnu os 7 – Povezanost i mobilnost, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, alocirano je 1,26 milijardi eura, kroz Instrument za povezivanje Europe (CEF) 456 milijuna eura i kroz Operativni program „Promet“ 236 milijuna eura. Dio sredstva za financiranje projekta predviđenih Strategijom, osiguran je u Državnom proračunu na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2017. godinu i u projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Preostala sredstva planirat će se u narednim planovima Državnog proračuna sve do 2024. godine, kada završava financiranje sredstvima iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020.
Donošenje Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. odvijalo se u tri faze. Prvu fazu MMPI je završilo izradom Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 30. listopada 2014. godine. Time je omogućen početak korištenja sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“. U drugoj fazi, koja je završila u lipnju 2016., izrađen je Nacionalni prometni model, a treća faza bila je usklađivanje Nacionalnog prometnog modela i prve faze Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Prilikom izrade Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine uzeti su u obzir svi relevantni važeći strateški dokumenti Republike Hrvatske i Europske unije. Za Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš te prekogranične konzultacije s Republikom Italijom, Mađarskom, Republikom Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Konačno mišljenje Republike Srbije još se čeka, kao i dopuna mišljenja Republike Mađarske. Stoga su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaduženi za to da, nakon zaprimanja tih mišljenja, završe proceduru vezanu uz prekogranične konzultacije oko Strategije i strateških studija utjecaja na okoliš. Time će biti ispunjeni ex ante uvjeti prema Europskoj komisiji što znači da će se moći potpuno iskoristiti sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. -2020“.
Strategija predviđa 41 specifičnu mjeru u tri područja željezničkog sektora, o čemu ćemo detaljnije pisati u narednim prilozima.
Autorica: Vlatka Škorić