Analiza broja veza u kolodvorima

Kvaliteta voznog reda se ne odreÄ‘ujeÂ samo brojem polazaka i gustoÄ‡om vlakova iz vaÅ¾nih srediÅ¡ta po glavnim prugama, i to samo u ciljano vrijeme, nego i prometom vlakova po lokalnim prugama manjeg znaÄaja. Kvaliteta je mjerljiva i to na naÄin da se mjere moguÄ‡nosti veza na pojedine vlakove u mjestima -kolodvorima gdje se prikljuÄuju vlakovi drugih pruga. Vrlo je znaÄajno je da postoji moguÄ‡nost uopÄ‡e presjesti na drugi vlak, a druga vrlo bitna znaÄajka kvalitete je da na tu istu vezu putnik ne Äeka predugo. U nastavku se nalazi dio koji opisuje kako su se odredili kriteriji Å¡to je veza i kako su se te veze izbrojile.

Broj veza kroz godine

Iz tablica i slike 1. koji prikazuju broj veza kroz godine, uoÄljivo je da se broj vlakova, a samim time i broj veza u kolodvorima mijenjao. BuduÄ‡i da je zadnjih godina drastiÄno opao broj vlakova u meÄ‘unarodnom prometu tako je i pao broj veza. Vlakovi u unutarnjem prometu sa visokim rangom su se zadrÅ¾ali na istoj razini te se usluga â€“ broj veza na ostale vlakove nije znaÄajno mijenjala. Valja napomenuti kako se veze ne ostvaruju samo sa vlakovima visokog ranga, nego i sa putniÄkim vlakovima. To je dobro na lokalnim razinama – do sto kilometara. Za sve Å¡to je iznad sto kilometara, putniÄki vlakovi ne mogu pruÅ¾iti dovoljno dobru kvalitetu prijevoza s obzirom na brzinu. U svakom voznom redu postoje velike nelogiÄnosti u pojedinim mjestima veza – kada lokalni vlak ode samo nekoliko minuta prije dolaska vlaka s visokim rangom i tako veza nije omoguÄ‡ena ili je taj dan viÅ¡e nema. Takav pristup prijevoznika prema putnicima oteÅ¾ava putovanje ako se uopÄ‡e odluÄe na putovanje vlakom. U sluÄaju kaÅ¡njenja vlaka s visokim rangom, lokalni vlak, a i obrnuto, bi uvijek trebao Äekati i tako ostvariti vezu. TeÅ¡ko je organizirati da svi vlakovi imaju veze na sve druge vlakove, no, kada bi postojao taktni vozni red, tj. vozni red s ujednaÄenim i guÅ¡Ä‡im polascima, vrlo lako bi se mogle integrirati sve veze vlakova i ostali modovi prijevoza u jedan zajedniÄki sustav i tako poboljÅ¡ati mobilnost ljudi i diÄ‡i je na viÅ¡u razinu.

Kako do veza

U ovom dijelu Ä‡e se opisati metodologija kojom su odreÄ‘eni kriteriji za brojanje veza vlakova u pojedinim kolodvorima-mjestima veza. Mjesto veze odreÄ‘eno je kao Ävorni kolodvor odnosno kolodvor u kojem je moguÄ‡e presjesti na drugi vlak i tako nastaviti putovanje. U analizi su sagledani svi meÄ‘unarodni vlakovi osim pograniÄnih, te vlakovi u unutarnjem prometu visokog ranga (brzi i intercity).

U meÄ‘unarodnom prometu veza vlaka podrazumijeva vrijeme u rasponu od 4-60 minuta iza dolaska promatranog vlaka, odnosno 60 minuta ispred dolaska promatranog vlaka. Iznimno, na manjim kolodvorima koji imaju jako mali broj prikljuÄnih veza, raÄuna se da je veza od 3-60 minuta.
U unutarnjem prometu veza vlaka podrazumijeva vrijeme u rasponi od 4-30 minuta iza dolaska promatranoga vlaka, odnosno 30 minuta ispred dolaska promatranog vlaka. Iznimno, na manjim kolodvorima koji imaju jako mali broj prikljuÄnih veza, raÄuna se da je veza od 3-30 minuta.
Veza vlaka se broji i kada se ona ostvaruje samo jednom tjedno bilo kojeg dana, obiÄno vikendom.
U sluÄaju kada sezonski vlak koji vozi samo nekoliko dana u tjednu vozi sat vremena prije, odnosno poslije redovnog vlaka, kod tog vlaka broj veza se ne uzima u obzir. (sezonski vlak Adria iz BudimpeÅ¡te za Split u odnosu na brzi vlak iz Zagreba za Split)
TakoÄ‘er, ukoliko vlak visokog ranga u pojedinom kolodvoru ostvaruje veze prema predviÄ‘enim granicama, ukoliko iza promatranog vlaka putuje vlak sa niÅ¾im rangom i ostvaruje bolju vezu (veza sa manje vremena Äekanja), takva se veza ipak raÄuna (brzi vlak). (Brzi vlak u Zaboku ostvaruje vezu u predviÄ‘enim granicama prema Äurmancu i Gornjoj Stubici bez obzira Å¡to iza brzog vlaka prometuje putniÄki koji ima povoljniju vezu )
U broj veza ne ulaze vlakovi (bez obzira na rang) koji putuju prugom kojom putuje promatrani vlak visokog ranga. (Kada brzi vlak iz Zagreba dolazi u Koprivnicu, veza moÅ¾e biti samo u smjeru VaraÅ¾dina, Osijeka i MaÄ‘arske, a ne u smjeru KriÅ¾evaca jer je vlak doÅ¡ao po toj pruzi)
U sluÄaju kada dva razliÄita vlaka, sa razliÄitim relacijama, jednim dijelom pruge voze spojena zajedno, raÄunaju se kao jedan vlak na toj dionici. (Vlak Rijeka-Osijek i vlak Zagreb-BudimpeÅ¡ta voze zajedno od Zagreba do Koprivnice. Na toj relaciji veze se broje samo za jedan vlak)
Ako u rasponu od 3-60 minuta polaze vlakovi iz mjesta veze prema istom kolodvoru, uzima se samo jedna veza. (Nakon prolaska meÄ‘unarodnog vlaka BudimpeÅ¡ta-Sarajevo u kolodvoru Strizivojna Vrpolje unutar 60 minuta, postoje tri vlaka u smjeru Vinkovaca koji tamo zavrÅ¡avaju voÅ¾nju. RaÄuna se samo jedan vlak kao veza)
Ako u rasponu od 3-60 minuta polaze vlakovi s razliÄitim odrediÅ¡nim kolodvorom, ti vlakovi se broje kao nove veze. (U kolodvoru Koprivnica unutar granica od dolaska promatranog vlaka polaze vlakovi do Osijeka i do Virovitice)
MoÅ¾e se dogoditi da jedan vlak ostvari veze na dva razliÄita mjesta veze na isti vlak, te se to broji kao dvije veze. (MeÄ‘unarodni vlak iz smjera Vinkovaca u Dugom Selu ostvaruje vezu na vlak u smjeru KriÅ¾evaca u roku od 60 minuta, te ponovo na taj isti vlak vezu u Zagrebu)
Ako kroz mjesto veze prolazi vlak visokog ranga i ostvaruje vezu s vlaka koji dolazi sa prikljuÄne pruge, i ako taj vlak niÅ¾eg ranga prometuje iza vlaka s visokim rangom prema istome odrediÅ¡nome kolodvoru, to se takoÄ‘er broji kao veza. (Vlak iz Bjelovara u KriÅ¾evcima ostvaruje vezu na vlak iz Koprivnice za Zagreb, te iza njega i sam prometuje za Zagreb.)

U Glavnom kolodvoru Zagreb moguÄ‡e su veze prema Äetiri smjera tj. prema smjeru Slovenije i VaraÅ¾dina, prema smjeru Koprivnice i Vinkovaca, prema Sisku te prema Rijeci i Splitu. Kolodvor ZapreÅ¡iÄ‡, iako je Ävorni kolodvor, nije promatran kao mjesto veze, jer se u njemu ne zaustavljaju vlakovi s visokim rangom na putu za Sloveniju, dok se pograniÄni i prigradski vlakovi ne razmatraju u ovoj analizi. BuduÄ‡i da vlakovi u Dugom Selu ne zapoÄinju-zavrÅ¡avaju voÅ¾nju (osim prigradskih koji nisu predmet razmatranja) veze su odreÄ‘ivane na sljedeÄ‡i naÄin:

ako vlak dolazi iz Zagreba u smjeru Koprivnice, veza moÅ¾e biti samo na dolasku iz smjera Novske,
ako vlak dolazi iz Zagreba u smjeru Novske, veza moÅ¾e biti samo na dolasku iz smjera Koprivnice,
ako vlak dolazi iz Koprivnice u smjeru Zagreba, veza moÅ¾e biti samo na odlasku prema Novskoj,
ako vlak dolazi iz Novske u smjeru Zagreba, veza moÅ¾e biti samo na odlasku prema Koprivnici.

U kolodvoru Karlovac moguÄ‡e su veze u smjerovima Bubnjarci, Zagreb i Ogulin. U kolodvoru Ogulin i OÅ¡tarijama moguÄ‡e su veze u smjeru prema Splitu, Rijeci i Zagrebu. U kolodvoru Rijeka moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Ljubljane i zamjenskog autobusa za Lupoglav. U kolodvoru Lupoglav moguÄ‡e su veze zamjenskog autobusa prema Rijeci, Buzetu i Puli. U kolodvoru Knin moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Zadra i Splita. U kolodvoru PerkoviÄ‡ moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Å ibenika i Splita.

U kolodvoru Zabok moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Äurmanca, Gornje Stubice i VaraÅ¾dina. U kolodvoru VaraÅ¾din moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Golubovca, Koprivnice i ÄŒakovca. U kolodvoru ÄŒakovec moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Slovenije, Murskog SrediÅ¡Ä‡a i Kotoribe. U kolodvoru Koprivnica moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, VaraÅ¾dina, Virovitice-Osijeka i MaÄ‘arske. U kolodvoru KriÅ¾evci moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba i Koprivnice sa Bjelovarom. U kolodvoru KloÅ¡tar moguÄ‡e su veze Koprivnice i Osijeka sa Bjelovarom.

U kolodvoru Virovitica moguÄ‡e su veze iz smjera Koprivnice i Osijeka sa Daruvarom odnosno Banovom Jarugom. U kolodvoru NaÅ¡ice moguÄ‡e su veze iz smjera Koprivnice i Osijeka sa Pleternicom odnosno PoÅ¾egom. U kolodvoru NaÅ¡ice vlakovi koji voze do stajaliÅ¡ta NaÅ¡ice Grad nisu uzimani u analizi kao broj veza. U kolodvoru Bizovac su do voznog reda 2009/2010 g. bile moguÄ‡e veze iz smjera Osijeka i Koprivnice sa BeliÅ¡Ä‡em. Nakon toga je ukinut putniÄki promet.

U kolodvoru Osijek moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Koprivnice, Belog Manastira, Dalja, Vinkovaca i Strizivojne Vrpolje. U kolodvoru Osijek vlakovi koji voze do kolodvora Osijek Donji Grad nisu sagledavani u ovoj analizi kao broj veza. U kolodvoru Vinkovci moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Tovarnika-Srbije, Gunje, Å½upanje i Osijeka. U kolodvoru Strizivojna Vrpolje moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Å amca i dalje prema Bosni i Hercegovini. U kolodvoru Banova Jaruga moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba i Vinkovaca sa Pleternicom odnosno PoÅ¾egom. U kolodvoru Novska moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba, Vinkovaca i Siska. U kolodvoru Banova Jaruga moguÄ‡e su veze izmeÄ‘u Zagreba i Vinkovaca sa Daruvarom odnosno Viroviticom.

Ova analiza raÄ‘ena je prema voznim redovima koji su namijenjeni putnicima tzv. kuririma, te prema internim izmjenama i dopunama voznog reda. U nastavku se nalazi tabliÄni prikaz broja veza iz Äetiri vozna reda, poÄevÅ¡i od trenutnog pa prema unazad svakih pet godina. Tablice su podijeljene tako da je posebno analiziran meÄ‘unarodni promet, posebno unutarnji. Na kraju je zbrojen broj vlakova sa visokim rangom i ukupan broj veza u dolasku i odlasku na te promatrane vlakove u svim mjestima veza na relaciji vlaka.

Bruno Herceg

Foto: A.KleÄina