Započela izgradnja podvožnjaka na željezničko – cestovnom prijelaz u Slavonskom Brodu

Radovi na novom cestovnom podvožnjaku na željezničko-cestovnom prijelazu u Osječkoj ulici u Slavonskom Brodu započeli su proÅ¡log tjedna. Oni će podići razinu sigurnosti željezničko – cestovnog prijelaza kojim dnevno prijeÄ‘e do 15 tisuća vozila i rasteretiti najprometniju ulicu tog grada.

Vrijednost radova, koji će trajati 19 mjeseci, iznosi 49 milijuna kuna, a obuhvatiti će i izgradnju pothodnika za pješake i bicikliste opremljenog rampom i dizalom za osobe sa smanjenom pokretljivošću, a raskrižje sa dvokolosiječnom željezničkom prugom, koja se nalazi na paneuropskom koridoru X, bit će riješeno deniveliranjem.

Prigodom otvaranja radova, koje će izvoditi tvrtka Osijek Koteks d.o.o., ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić rekao je da je Osječka ulica kao istočni ulaz u grad najvažnija prometnica za funkcioniranje grada Slavonskog Broda i da stanovnici već dugo iščekuju rješenje ovog problema. Riječ je o vrlo važnom projektu kojim će se podignuti sigurnost prometa, u kojem su investitori Hrvatske ceste koje trenutno na području cijele Slavonije grade u vrijednosti od pola milijarde kuna.

Član Uprave Hrvatskih cesta Nenad Maljković objasnio  je da će se tijekom gradnje novog podvožnjaka paziti da promet bude organiziran tako da se izbjegnu prometna zagušenja u razdoblju od 19 mjeseci koliko će trajati radovi, te je naglasio da osim podvožnjaka kreće i izgradnja novog rotora u vrijednosti od 26 milijuna kuna.

Projektnu dokumentaciju izradio je Institut građevinarstva Hrvatske iz Osijeka, a raskrižje sa željezničkom prugom bit će riješeno deniveliranjem, odnosno izgradnjom podvožnjaka sa dva kolnička traka ispod željezničkoga kolosijeka. U gornjoj razini, paralelno s Osječkom ulicom bit će sagrađene jednosmjerne ceste s obje strane, za pristup stanarima i prilaz podvožnjaku.

Postojeći istočni ulaz u grad Slavonski Brod odvija se Osječkom ulicom koja je jedna od najfrekventnijih prometnica u gradu Å¡to značajno utječe na razinu prometne usluge, a veliko ograničenje predstavlja i željezničko – cestovni prijelaz preko dvokolosječne željezničke pruge koja je ujedno i dio paneuropskog koridora X, gdje je dnevni prosjek cestovnih vozila koji prelaze preko pruge oko 15 tisuća vozila, a brklja se spuÅ¡ta oko 45 puta dnevno. Europske norme nalažu da takvi prijelazi trebaju biti rijeÅ¡eni nadvožnjakom ili podvožnjakom ako imaju dnevnu frekvenciju već od 10 tisuća vozila.

A.P.

Izvor: mppi.hr