Predstavljeni nacrti dokumenata Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i Strateške studije utjecaja na okoliš
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je održano javno izlaganje nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije utjecaja na okoliš koje su procesu javne rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014. godine.
Uvodnu prezentaciju nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske održao je ministar SiniÅ¡a HajdaÅ¡ DonÄić u kojoj je obrazložio potrebu izrade nove prometne strategije koja će biti temelj sveobuhvatnog, intermodalnog, razvojnog i druÅ¡tveno odgovornog prometnog sustava.
„Potreba za izradom Strategije prometnog razvoja, temeljnog i sveobuhvatnog dokumenta koji definira ciljeve razvoja i prioritete za ulaganja u prometnu infrastrukturu nametnula se iz nekoliko razloga. Prvi je Äinjenica da je postojeća Strategija prometnog razvoja donesena joÅ¡ 1999. godine, s prognozama u pojedinim prometnim podruÄjima do 2010. godine. Ta Strategija temelji se na podacima starim gotovo 20 godina. Velik dio prometne infrastrukture (posebno u dijelu cestogradnje, u prvom redu autocesta) u meÄ‘uvremenu je izgraÄ‘en, a neke zraÄne luke danas u jednoj godini ostvare promet kakav su nekad ostvarile sve zajedno na godiÅ¡njoj razini. U posljednjih 15 godina, doživjeli smo razvoj novih tehnologija koje mogu doprinijeti boljim i bržim uslugama, potrebe i navike stanovniÅ¡tva za mobilnošću su se promijenile, kao i koliÄina tereta koji se prevozi. Sve to zahtijeva jasno definiranje potreba za ulaganjem u prometnu infrastrukturu.“, naglasio je ministar te kao drugi razlog naveo hrvatsko Älanstvu u Europskoj uniji. „Hrvatska je proÅ¡le godine prihvatila svoju najveću prometnu reformu uspostavom jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T mreže i dodatnog CEF fonda za financiranje prometnih prioriteta do 2020. godine. Definiranjem TEN-T mreže (Osnovne i Sveobuhvatne), rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zraÄnih luka, morskih i rijeÄnih luka te unutarnjih plovnih putova) ujedinjena je u jedinstvenu infrastrukturu te su definirani prometni pravci i infrastruktura Äiji razvoj je predviÄ‘en do 2030, odnosno 2050. godine.“
Važno je naglasiti i kako se u tom procesu, u kojem su sve države Älanice uÅ¡le u reforme infrastrukturnih politika, Hrvatska svojim Älanstvom u EU naÅ¡la pred novim izazovima koji ukljuÄuju otvoreno tržiÅ¡te roba i usluga, otvoreno kretanje roba i putnika, ulazak u Schengenski prostor, zahtjeve intermodalnosti i interoperabilnosti prometnih sustava zemalja Älanica koje velikim dijelom definiraju potrebu za reformiranjem dosadaÅ¡nje infrastrukturne prometne politike.
Tijekom pregovora, Hrvatska je u okviru poglavlja Promet razgovarala i o svojoj budućoj poziciji u okviru TEN-T mreže, a tijekom posljednje dvije godine i definirala prometne koridore Osnovne mreže (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor) te Osnovnu i Sveobuhvatnu mreži TEN-T-a. Važno mjesto u hrvatskoj prometnoj povezanosti su i njezini pan-europski koridori s državama neÄlanicama (željezniÄki i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor). Takav položaj odreÄ‘uje i potrebe i prioritete razvoja prometa.
Kao treći važan razlog za donoÅ¡enje Strategije ministar HajdaÅ¡ DonÄić istaknuo je mogućnost financiranja prometne infrastrukture iz novih izvora – fondova Europske unije. „Dosad je prometna infrastruktura najveći dijelom bila financirana od strane države, kreditnim zaduženjima. Moramo naći naÄin za drugaÄiji izvor za prometna ulaganja, posebice u politici mjera prekomjernog deficita. Po prvi puta smo u jednom programskom razdoblju kao država Älanica i imamo pravo na koriÅ¡tenje strukturnih i kohezijskog fonda te smo proces izrade Strategije zapoÄeli i kako bi ispunili jedan od preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje kroz EU fondove za programsko razdoblje 2014.-2020“, dodao je ministar i kazao da je izrada strateÅ¡kog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateÅ¡kom procjenom utjecaja na okoliÅ¡ upravo ta obveza. „Na ovaj naÄin, imamo temelj za financiranje svih postojećih projekata do 2016. godine iz Strukturnih, Kohezijskog, CEF fonda, EIB i EBRD kredita te projekata u financijskom razdoblju od 2014.-2020. Budući da Strategija definira ciljeve do 2030. godine, uz odreÄ‘ene izmjene, ona će služiti i kao temelj za buduća financijska razdoblja.“, zakljuÄio je ministar.
Ono Å¡to je novo u izradi Strategije prometnog razvoja je i Äinjenica da je nova metodologija izrade dogovorena s Europskom komisijom, a upravo u svrhu omogućavanja financiranja prometnih projekata s Akcijskim planom do 2016. Ovakvu metodologiju za izradu svojih strateÅ¡kih dokumenata, primjenjuje većina država Älanica koje imaju pristup Kohezijskom fondu poput MaÄ‘arske, SlovaÄke, Slovenije, ÄŒeÅ¡ke.
Upravo je o tome na javnom izlaganju dokumenata govorio iLothar Zeller, Älan JASPERS tima zajedniÄke pomoći za potporu projektima u europskim regijama, koji je istaknuo kako je Hrvatska kao najnovija Älanica Europske unije imala i najmanje vremena za pripremu za financijsko razdoblje 2014.-2020. „UnatoÄ tome Å¡to ste u usporedbi s drugim zemljama imali najmanje vremena, imate jedan od najzrelijih strateÅ¡kih dokumenata, koji vam je bio Ex-ante uvjet, ali ne i jedini razlog za izradu dokumenta. Ova Strategija ne radi se samo zbog koriÅ¡tenja sredstava EU nego je ona i osnova razvoja.“, rekao je Zeller te dodao kako ovo nije finalni dokument već prvi korak u kojem je bilo potrebno detektirati ono Å¡to znamo i ono Å¡to ne znamo, definirati potrebe sektora te na osnovu analiza stvoriti dokument koji će se nastaviti razvijati prema prometnim potrebama. „Ovo je dovoljno dobar dokument da ispuni ex-ante uvijete i Republici Hrvatskoj omogući koriÅ¡tenje fondova EU.“, zakljuÄio je Zeller.
Metodologija izrade Strategije podrazumijeva sektorski pristup, prikupljanje relevantnih informacija i podataka o prometu, temeljem kojih se analizira potreba za razvojem infrastrukture i usluga. Dodatno se razmatraju potrebe za mobilnošću stanovnika, kretanjem roba te postavljaju određene pretpostavke o razvoju prometa i procjenjuje njihovo ispunjavanje. Upravo zato je za svaki prometni sektor izrađena trenutna SWOT analiza te su postavljene pretpostavke za buduće razdoblje. Identificirani su oni projekti koji bi se sufinancirali sredstvima EU fondova i to prije kraja 2016.
Strategija i po prvi puta definira posebni sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti – kao važnog prometnog podruÄja prvenstveno u prijevozu putnika. Sektor je definiran ovisno o zemljopisnim razliÄitostima u Hrvatskoj – pa pokriva podruÄje od prigradske željeznice do trajektnog povezivanja otoka s kopnom, a najveća mu je karakteristika upravo intermodalnost. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima ulogu koordinatora razvoja ovog vida prometa koji je prvenstveno u domeni lokalne i regionalne samouprave – kroz reguliranje zakonodavstva i postavljanje strateÅ¡ke podloge za sufinanciranje projekata. Osim toga, po prvi puta, u strateÅ¡kom dokumentu koristi se i regionalni pristup planiranju prometa te Strategija definirana funkcionalne regije, temeljene na prometnoj potražnji i potrebama za razvojem pojedinih sektora prometa i prometne infrastrukture, a imajući u vidu upravo zemljopisne razliÄitosti i prometne navike u pojedinim podruÄjima Hrvatske. Treba naglasiti da funkcionalne regije, gledajući potražnju za prometnim uslugama postoje i danas, ali one nisu nikad bile uvrÅ¡tene u strateÅ¡ke dokumente, niti promatrane kroz prometno planiranje. One ne podrazumijevaju niti prejudiciraju administrativna podruÄja, već predstavljaju logiÄnu prometnu cjelinu koja prometno gravitira razvijenom gradskom podruÄju. Za svaku funkcionalnu regiju izraÄ‘ena je SWOT analiza.
Jednako tako, po prvi put u republici Hrvatskoj izraÄ‘uje se Nacionalni prometni model – kao baza podataka za strateÅ¡ko planiranje svakog prometnog sektora. KljuÄne aktivnosti u njegovoj izradi podrazumijevaju prikupljanje i analizu postojećih podataka, definiranje nedostatnih podataka i daljnje prikupljanje u svrhu dokazivanja opravdanosti pojedinih mjera postavljenih u Strategiji iz kojih se dalje financiraju pojedinaÄni projekti. Na temelju rezultata Prometnog modela i rezultata Strategije za integriranje i upravljanje prometnim podacima, koju Ministarstvo provodi, postojat će jasni pokazatelji za financijski opravdana i racionalna ulaganja.
„Ovakvim strateÅ¡kim planiranjem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga, Å¡to je izuzetno važno u kontekstu neopravdanih ulaganja u infrastrukturu.“, zakljuÄio je svoje izlaganje ministar HajdaÅ¡ DonÄić te podsjetio kratko na faze izrade Strategije:
1. Ministarstvo je osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zrakoplovstva, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija;
2. Sektorske prometne strategije objedinjene su u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH koji će omogućiti sufinanciranje projekata EU sredstvima prije kraja 2014.;
3. Trenutno je dokument u fazi upućivanja na javnu raspravu, a zatim će u rujnu 2014. biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje;
4. StrateÅ¡ka procjena utjecaja na okoliÅ¡ Strategije prometnog razvoja RH je zapoÄela paralelno s izradom Strategije;
5. Nacionalni prometni model, koji se po prvi puta, i to od svibnja ove godine izraÄ‘uje u Republici Hrvatskoj, bit će baza podataka za strateÅ¡ko planiranje svakog prometnog sektora. Njegova izrada trajat će dvije godine, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provoÄ‘enje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konaÄno izradu nacionalnog prometnog modela.
6. Na temelju prometnih podataka koji nedostaju, a koje će dati Prometni model, pristupit će se reviziji Strategije prometnog razvoja. S unesenim izmjenama Strategija će biti potpuni nacionalni strateÅ¡ki dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i toÄnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja.
Na temelju rezultata prometnog modela, moći ćemo doraditi te ne samo ispuniti preduvjet za financiranje, već i izraditi potpuni nacionalni strateÅ¡ki dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i toÄnim prometnim podacima, a kao takav je osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve segmente prometa.
Osim javnog izlaganja nacrta buduće Strategija, danas su predstavnici zainteresirane javnosti mogli pogledati i prezentaciju pripadajuće StrateÅ¡ke studije utjecaja na okoliÅ¡ koja je izraÄ‘ivana paralelno sa Strategijom, a koju je predstavio izraÄ‘ivaÄ Demetris Economides iz konzultantske tvrtke PLANET S.A.
Na javnom izlaganju oba dokumenta uz ministra su sudjelovali zamjenik ministar Zdenko AnteÅ¡ić, pomoćnici ministra Marko LonÄarević, Zorica LuÄić i Veselin BiÅ¡evac, naÄelnici prometnih sektora Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te mnogobrojna zainteresirana javnost koju su Äinili akademska zajednica, sektorska udruženja, tvrtke u resoru, udruge gradova, općina i županija te mnogi drugi.
A.P.
Izvor: mppi.hr